Konzerviranje-restauriranje
Konzerviranje-restauriranje
Hrvatski restauratorski zavod dovršio je izradu projektne dokumentacije obnove tvrđave sv. Nikole u Šibeniku, jedinstvenog spomenika svjetske graditeljske baštine koji je 2017. upisan na Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“.
Višegodišnji složeni konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnim slikama u svetištu župne crkve Gospe od Šunja na Lopudu dovršeni su 2019. godine. Oslici su otkriveni 2006. godine tijekom radova na inventaru crkve i od tada su djelatnici Odjela za zidno slikarstvo i mozaik Hrvatskog restauratorskog zavoda provodili istraživanja i radove u svrhu njihove obnove i prezentacije.
Drvena, polikromirana skulptura sv. Ivana s oltara Sv. Križa iz crkve Gospe od Anđela ponad Orebića jedina je sačuvana figura skulpturalne grupe pod Petrovićevim raspelom, koju su prema ustaljenom ikonografskom programu činile još Bogorodica i Marija Magdalena. Petrović radi badijsko raspelo 1457. godine, a dokaz izlaganja i štovanja tako cjelovite kompozicije je grafika koja se čuva u Opatskoj riznici u Korčuli.
Počeci razvoja kabinetskog ormarića vezuju se uz škrinjicu koja je služila za pohranu osobnih vrijednih predmeta, pisama i dokumenata. Na području Katalonijepojavljuje se oko 1500. godine vergueño škrinjica, a nasljednica je hembre, tj. svadbene škrinjice za nakit. Najčešće je to kvadratna kutija koja se sastojala od nekoliko ladica, čija je prednja strana bila ukrašena intarzijama, gravurama, dragim kamenjem ili kombinacijom raznih vrsta drveta radi kontrasta. Kabinetski ormarići ponekad nalikuju na minijaturne građevine s tajnim prostorijama i uvijek je prisutan čarobni aspekt istraživanja i otkrivanja vještine majstora koji ih je stvorio.