Graditeljsko naslijeđe
Graditeljsko naslijeđe
Nakon tri godine radova na obnovi, ljetnikovac Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj otvorio je vrata posjetiteljima u novome ruhu. Izgrađen u prvoj polovici 16. stoljeća s gotičko-renesansnim stilskim obilježjima, te pregrađivan i dograđivan tijekom 18. i 19. stoljeća u skladu s ukusom vremena, taj ladanjski kompleks na vodi predstavlja jedno od vrhunskih ostvarenja dubrovačke arhitekture.
25. siječnja 2013. godine održana je svečanost Noć muzeja koja se u Hrvatskoj održava osmi put za redom. Za simbolično otvorenje ovogodišnje manifestacije u kojoj je sudjelovalo u 80 gradova više od 200 hrvatskih muzeja, galerija i ustanova u kulturi, izabran je Gradski muzej Vukovar. Muzej se tom prilikom, prvi put nakon Domovinskog rata otvorio javnosti i prezentirao dio stalnog postava smještenog u prizemlju zgrade Velikog dvora kompleksa Eltz, iako su se povremene izložbe održavale i u prostoru Dvora i gospodarskih zgrada i prije cjelovite obnove kompleksa.
Nove spoznaje o dvoru Veliki Tabor, plemićkom gradu obitelji Ratkaj, donijela su opsežna multidisciplinarna istraživanja koje je Hrvatski restauratorski zavod provodio od 1995. godine. Temeljem rezultata istraživanja dugotrajni i vrlo zahtjevni konzervatorsko-restauratorski i građevinsko-obrtnički radovi na obnovi dvora započeli su 2006. godine. Kroz dvije faze radova obnovljen je peterokutni palas te dvorišne galerije, u cijelosti je izvedena konstruktivna sanacija zidanih konstrukcija i svih svodova, a trošna krovna konstrukcija i pokrov zamijenjeni su novom građom. Radovi su obuhvatili i obnovu zidnog oslika te kamenih elemenata, a radni prostori muzeja stavljeni su u funkciju. Završetkom druge faze radova ujesen 2011. godine, nakon gotovo četiri godine posjetiteljima je ponovo omogućen pristup Velikom Taboru.
Iscrpna višegodišnja konzervatorsko-restauratorska istraživanja upravne zgrade negdašnje šećerane u Rijeci proveo je tim stručnjaka Hrvatskog restauratorskog zavoda. Programom je bio obuhvaćen cijeli niz aktivnosti: od povijesnih i arhivskih istraživanja, ispitivanja fizičkog stanja i statike zgrade, do istraživanja arhitekture, štuko dekoracije, zidnih slika, kaljevih peći, stolarije i metala. Zaključni elaborat istraživanja izrađen 2006. godine donosi smjernice za obnovu te nova saznanja o namjeni građevine kao reprezentativne stambene i upravne palače.
Velika stancija u Savudriji je ladanjsko-gospodarski kompleks iz 19. stoljeća, a čini ga velika palača s tornjem te gospodarski objekti, danas većinom u ruševnom stanju. Hrvatski restauratorski zavod proveo je 2010. godine konzervatorske istražne radove, kojima su utvrđene faze razvoja kompleksa te su otkrivene dekorativne zidne slike. Istraživački projekt doprinosi boljem poznavanju dosada relativno zapostavljene ladanjske arhitekture 19. stoljeća u Istri.