Kopnena arheologija
Kopnena arheologija

Arheološka istraživanja lokaliteta Crkvišće u Gornjem Bukovlju rezultirala su, nakon samo tri godine, njegovim upisom u kartu najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Istraživanja financira Ministarstvo kulture, a provodi ih Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda uz potporu nadležnog Konzervatorskog odjela u Karlovcu.

Projektom „Utvrde petrinjskog kraja“ obuhvaćena su istraživanja, obnove i revitalizacije ranonovovjekovnih utvrda Klinac, Pecki i Čuntić. U ostvarivanju projekta sudjeluju Grad Petrinja, Ministarstvo kulture RH, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatske šume d.o.o. te brojne lokalne udruge s ciljem povezivanja svih raskošnih bogatstava Banovine.

Samostan Blažene Djevice Marije (Bela Crkva) na Moslavačkoj gori, osnovan tijekom druge polovine 13. stoljeća, najstariji je pavlinski samostan na prostoru današnje Hrvatske. Istraživanja i usporedne konzervatorsko-restauratorske građevinske radove na ovom moslavačkom samostanu, jednom od najznačajnijih kasnosrednjovjekovnih sakralnih objekata kontinentalne Hrvatske, provodi Hrvatski restauratorski zavod od 2009. godine. Dosadašnjim je radovima obuhvaćena samostanska crkva Navještenja Marijina, smještena u sjeveroistočnom dijelu samostanskog sklopa. Na njenom su zapadnom pročelju in situ pronađena dva portala kasnogotičkih karakteristika: raskošno profilirani glavni ulaz u crkvu te manji, jednostavnije obrađeni ulaz u klaustar. Glavni je portal konzerviran u Odjelu za kamenu plastiku HRZ-a, a trajno će biti izložen u Muzeju Moslavine u Kutini od „Noći muzeja“ 25. siječnja 2013. godine.

Hrvatski restauratorski zavod proveo je istraživanja položaja Crkvišće u Bukovlju kod Generalskog Stola. Istražena crkva leži na brončanodobnoj gradini. Cijeli plato s gradinom, kamenim bedemima i crkvom nalazi se na iznimnom geostrateškom položaju na zavoju rijeke Mrežnice nasuprot Starog grada Zvečaja.
Ludbreg prije Ludbrega - arheološka istraživanja antičke Jovije

Antička je Jovija (Iovia - Botivo) nastala u ranocarsko vrijeme na važnoj podravskoj prometnici koja je povezivala Ptuj (Poetovio) i Osijek (Mursa), dva velika centra provincije Panonije. Prostorna organizacija Jovije, od koje su djelomično istraženi javni, stambeni i radionički dio, preklapa se s prostorom šireg centra današnjeg Ludbrega. Jovija je najvjerojatnije bila razrušena tijekom provale Gota krajem 4. stoljeća. Tradicija urbanog života na ovom mjestu nije zamrla nego se kontinuirano nastavila sve do današnjice. Arheološka istraživanja koja je provela Služba za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda (2008–2011) u središtu današnjeg Ludbrega (Vrt Somođi) nastavak su sustavnih sondažnih iskopavanja koja je na širem prostoru grada proveo Arheološki muzej u Zagrebu (1968–1979).