Konzerviranje-restauriranje
Konzerviranje-restauriranje
U okviru međunarodnog multidisciplinarnog istraživačkog projekta HEROMAT - Protection of cultural heritage objects with multifunctional advanced materials, čiji je cilj poboljšanje fizičkog stanja nepokretnih spomenika kulture i njihove otpornosti na propadanje, Zavod za gradbeništvo Slovenije predložio je učvršćivač zidnih oslika na osnovi topljivih kalcijevih spojeva. U odnosu na ostale primijenjene učvršćivače, novi konsolidant pokazuje najbolje rezultate pri dubini penetracije u degradirani materijal, bez efekta bijeljenja na površini zidne slike. Testna ispitivanja provedena su na zidnim slikama u crkvi sv. Vincenta u Svetvičentu te u crkvi Marijina navještena u Ljubljani.
Arheološka istraživanja lokaliteta Crkvišće u Gornjem Bukovlju rezultirala su, nakon samo tri godine, njegovim upisom u kartu najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Istraživanja financira Ministarstvo kulture, a provodi ih Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda uz potporu nadležnog Konzervatorskog odjela u Karlovcu.
Djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda, predvođeni Igorom Miholjekom i Zoranom Delibašićem iz Ronilačkog kluba ZG-SUB iz Zagreba te Davorom Purićem iz Vojnog muzeja MORH-a, na jednom su od lokaliteta s južne strane otoka Žirja prilikom rutinskog pregledavanja podmorskih pozicija otkrili izuzetno vrijedan nalaz – obrušavajući bombarder Junkers Ju 87 »Stuka« iz Drugoga svjetskog rata. Avion je bez motora, no izuzev toga potpuno je čitav i u vrlo dobrom stanju, čak oslonjen na kotače.
Povod ovom članku o oltaru sv. Ladislava iz zagrebačke katedrale, djela vrsnog kipara Ivana Komersteinera i njegove radionice s kraja 17. stoljeća, konzervatorsko-restauratorski su radovi provedeni na njegovoj predeli u Hrvatskom restauratorskom zavodu tijekom 2011 i 2012. godine. Članak opisuje povijest i zahvate na oltaru, kojeg u današnje vrijeme cijenimo kao jedno od najkvalitetnijih baroknih ostvarenja na našem tlu, te dugi i neočekivan put koji su predela i drugi fragmenti oltara prešli od katedrale do svog sadašnjeg smještaja u Muzeju za umjetnost i obrt. Predela je dosada bila smještena u depou muzeja, a predstojeća izložba o opusu kipara Ivana Komersteinera bit će prigoda da se ponovo prezentira s cjelinom oltara, sada u obnovljenom izdanju.