Izvor: Poslovni dnevnik
Obnovljena Dvorana Ban Jelačić te monografija Banski dvori predstavljene su na konferenciji za medije u utorak, 18. lipnja 2019. godine u Banskim dvorima. Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Vlade mr. sc. Andrej Plenković, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek te ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše.
Arhitektonska cjelina Banskih dvora kakve danas poznajemo nastala je sukcesivnom gradnjom posljednja tri stoljeća. Njen dugi historijat možemo pratiti od vremena kad je na tome mjestu u 17. stoljeću stajala kuća Petra Zrinskog, preko izgradnje današnje palače za grofove Sermage u 18. stoljeću, potom sveobuhvatne obnove za rezidenciju bana Gyulaya 1808. godine (kada je u palači uspostavljeno sjedište banske vlasti), pripajanja sjeverne palače 1839. godine (kad cjelina većim dijelom poprima današnji izgled i svoj povijesni naziv – Banski dvori), pa sve do uređenja u vrijeme banova Mažuranića i Tomašića u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, kao i brojnih obnova koje je donijelo burno 20. stoljeće.
U istočnome krilu južne palače Banskih dvora smještena je Dvorana Ban Jelačić, koja je formirana i uređena u obnovi zgrade početkom 20. stoljeća u vrijeme bana Tomašića. Nastala je spajanjem dviju manjih prostorija, kad je nad njima izveden novi, jedinstveni svod sa štukaturom, a zidovi su ukrašeni crvenim tapetama. Takav izgled dvorane sačuvao se sve do 2018. godine, kad je tijekom radova na uređenju otkriven oslik na zidovima u njezinu sjevernom dijelu.
Pronalazak oslika bio je poticaj da se obnovi dvorane pristupi s najvećom pozornošću prema otkrivenom povijesnom sloju te razmotri njegova obnova i prezentacija. Ti su radovi povjereni Hrvatskom restauratorskom zavodu koji je 2018. i 2019. godine proveo istraživanja, a potom i konzerviranje te restauriranje zidnog oslika. Projektnu dokumentaciju za uređenje i opremanje dvorane izradio je Arhitektonski ured Vulin & Ileković, građevinske radove izvela je tvrtka Hedom d.o.o., dok je za konzervatorsko-restauratorske radove na svodu angažiran obrt DOK-ART.
Fotoalbum
Oslik je pronađen samo na sjevernom zidu i sjevernom dijelu istočnoga zida Dvorane te nije bio sačuvan u cijelosti. Datiran je u raniju fazu uređenja zgrade s početka 19. stoljeća. Oslik je ukrašavao zidove prostorije koja je u to vrijeme bila reprezentativni glavni salon palače.
Zidni je oslik rad zasad nepoznatoga srednjoeuropskog slikara; ima likovnu, umjetničku i estetsku vrijednost te je odraz visoke kulture stanovanja s početka 19. stoljeća. Uz slično koncipiran oslik u kući Grlečić-Jelačić na Trgu sv. Marka 9, rijetko je sačuvan primjer vedutnog zidnog slikarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Oslik, izveden secco tehnikom, prikazuje iluzionističku, imaginarnu arhitekturu i pejzaže, ukupno njih četiri, koja prati format i otvore zidova u prostoriji.
Analizom postojećega stanja i sondiranjem utvrđene su prostorne i oblikovne promjene Dvorane tijekom godina, kao i stupanj očuvanosti, odnosno oštećenja zidnog oslika. Provedena su laboratorijska ispitivanja, a prema tim se rezultatima odredio daljnji postupak. Ujedno je dvorana detaljno dokumentirana metodom 3D laserskog skeniranja te je izrađena komparativna studija. Prema rezultatima istraživanja odlučeno je da će se zidni oslik prezentirati kao idealna rekonstrukcija per analogiam. U ovim interdisciplinarnim radovima sudjelovalo je nekoliko Zavodskih odjela, predvođenih Odjelom za zidno slikarstvo i mozaik te Odsjekom za konzervatorska istraživanja nepokretne baštine.
Premijer Andrej Plenković izjavio je da je obnova znak poštovanja prema hrvatskoj državnosti i značaju hrvatskih institucija, a osobito simbolici koju imaju Banski dvori u političkom životu. „Jako sam zadovoljan da smo baš u mandatu naše Vlade obnovili Dvoranu Ban Jelačić i da smo u procesu te obnove otkrili oslike stare oko 200 godina. Na taj smo način, zahvaljujući Hrvatskom restauratorskom zavodu, naporima arhitekta, svih službi Vlade i Ministarstva kulture, predstavili hrvatskoj javnosti novo ruho Banskih dvora, ali s jednim štihom koji nismo izvorno očekivali“.
Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek naglasila je da su umjetnine poznatih hrvatskih umjetnika, postavljene u ulaznom prostoru Banskih dvora, svojevrstan pregled onog „najvrjednijeg što možemo prikazati“ te izrazila ponos i zadovoljstvo zbog sudjelovanja brojnih institucija u projektu obnove Dvorane. „Ovo mjesto ima iznimnu simboličnu i stvarnu važnost i vjerujem da ostavljamo i darujemo hrvatskoj javnosti jedan prostor kakav institucija Vlade i zaslužuje“.
Ravnateljica Hrvatskoga restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše predstavila je provedena istraživanja i konzervatorsko-restauratorske radove kojima je Dvorana Ban Jelačić zabljesnula novim sjajem koji ističe njezinu baštinsku i povijesnu vrijednost, ali je istovremeno pretvara u funkcionalan i suvremen radni prostor Vlade Republike Hrvatske.
Uz novouređenu Dvoranu, predstavljana je i prva monografija o Banskim dvorima čije su urednice ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše, a autori tekstova predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković, dr. sc. Petar Puhmajer i dr. sc. Ivica Miškulin.