U nakladi Hrvatskog restauratorskog zavoda i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljena je knjiga „Arhitektura vlasti i suda: Vijećnice, lože i kneževe palače u Dalmaciji od 15. do 18. stoljeća“ autorice Krasanke Majer Jurišić. U knjizi su predstavljeni rezultati opsežnog i analitičkog istraživanja vijećnica, loža i kneževih palača Dalmacije u vrijeme mletačke uprave te njihova vrednovanja. Upravne građevine, kao poseban element gradske arhitekture, nastaju još u razvijenom srednjem vijeku. Njihova je namjena bila odgovoriti na nove potrebe komunalnog društva te se u njima odvijao rad gradske vlasti. U Dalmaciji je takav arhitektonski tip ostvaren u obliku komunalne palače koja je obuhvaćala i upravne i sudske prostorije, ali i prostorije privatne namjene kojima se koristio knez. Izdvajanjem pojedinih funkcija ujedno su se kao upravne građevine pojavili i drugi arhitektonski oblici: vijećnica, loža i kneževa palača, odnosno samostalne zgrade za potrebe zasjedanja vijeća, za sudske poslove te za stanovanje.
Srodnosti obrađenih primjera s obzirom na funkcije, oblike i smještaj utvrđene su na primjerima upravne arhitekture Cresa, Krka, Raba, Paga, Šibenika, Zadra, Splita, Trogira, Hvara i Korčule. Uvidom u arhivske zbirke utvrđen je velik broj još neistraženih i neobjavljenih dokumenata iz razdoblja 15. do 18. stoljeća čiji sadržaj znatno utječe na poznavanje povijesti izgradnje i promjena koje su se dogodile na upravnim građevinama. Definiranje pojedinih tipoloških grupa omogućilo je njihovu međusobnu komparaciju, ali i komparaciju s drugim gradnjama unutar vremenski i prostorno zadanog okvira, unatoč činjenici što se u pravilu postojeći regionalni tip prilagođavao novim potrebama. Analizom primjera proizlazi i da je, nakon srednjovjekovnog doba kad se arhitektonski tip javne palače uspostavlja i afirmira njihovom brojnom izgradnjom, tijekom 15. i 16. stoljeća prevladavalo uređenje postojećih javnih palača, ali i određen broj njihovih novih gradnji. U kasnijem razdoblju mletačke uprave u Dalmaciji, u 17. i 18. stoljeću, upravne građevine uglavnom se samo održavaju i pregrađuju.
Djelo je prije svega namijenjeno znanstvenoj i stručnoj javnosti. No s obzirom na činjenicu da je građa sustavno organizirana i prezentirana te da su pojedinačni primjeri monografski obrađeni, primjena ovog djela bit će mnogo šira. Knjiga „Arhitektura vlasti i suda“ omogućuje pravilno valoriziranje upravnih građevina u Dalmaciji, ali daje i smjernice za zaštitu ugrožene kulturne baštine te za razumijevanje i očuvanje urbanih gradskih središta.