Konzerviranje-restauriranje
Konzerviranje-restauriranje
Vrijedan primjerak barokne komode iz Sorkočevićeva ljetnikovca na Lapadu obnovljen je u Radionici za namještaj Hrvatskog restauratorskog zavoda. Masivna komoda lomljenog pročelja s tri ladice, ukrašena intarzijama figuralnih i vegetabilnih ornamenata pripada tipološkom obrascu karakterističnom za sjevernu Italiju potkraj 17. i na početku 18. stoljeća.
U sklopu sveobuhvatnih radova na obnovi Velikog Tabora 2008. godine otkriveni su tragovi zidnoga oslika iz prve polovice 19. stoljeća na dvama zidovima jedne prostorije u sjevernom krilu dvorca. Dekorativni oslik s biljnim i vitičastim motivima bio je prekriven slojem bijelih vapnenih naliča. Radovi na uklanjanju naknadno dodanih žbuka i vapnenih premaza te na zaštiti i rekonstrukciji izvornog oslika započeti su 2009. godine i još su u tijeku.
Sliku »Sv. Marija Magdalena, Sv. Vlaho, arkanđeo Rafael s Tobijom i donator« Tiziano Vecellio naslikao je oko 1550. godine. Nakon više popravaka i jednog atentata u 19. i 20. stoljeću, vrijedno platno temeljito je obnovljeno u zagebačkoj radionici Hrvatskog restauratorskog zavoda između 2001. i 2006. godine, a potom ponovno izloženo u dubrovačkome Dominikanskom samostanu.
Ludbreg prije Ludbrega - arheološka istraživanja antičke Jovije
Antička je Jovija (Iovia - Botivo) nastala u ranocarsko vrijeme na važnoj podravskoj prometnici koja je povezivala Ptuj (Poetovio) i Osijek (Mursa), dva velika centra provincije Panonije. Prostorna organizacija Jovije, od koje su djelomično istraženi javni, stambeni i radionički dio, preklapa se s prostorom šireg centra današnjeg Ludbrega. Jovija je najvjerojatnije bila razrušena tijekom provale Gota krajem 4. stoljeća. Tradicija urbanog života na ovom mjestu nije zamrla nego se kontinuirano nastavila sve do današnjice. Arheološka istraživanja koja je provela Služba za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda (2008–2011) u središtu današnjeg Ludbrega (Vrt Somođi) nastavak su sustavnih sondažnih iskopavanja koja je na širem prostoru grada proveo Arheološki muzej u Zagrebu (1968–1979).