chapter04.jpg
tintoretto-bol_naslov

Oltarna pala Bogorodica s djetetom i svetima Katarinom, Magdalenom, Petrom, Dominikom, Pavaom i Andrijom, naslikana za glavni oltar bolske dominikanske crkve Sv. Marije, djelo je iz radionice velikog majstora cinquecenta, Jacopa Tintoretta. Pala je restaurirana 2003. godine u Hrvatskom restauratorskom zavodu, a povod restauraciji bila su oštećenja na slici, nečitkost izvornog slikarskog izraza uzrokovana višekratnim ''popravcima'' tijekom 19. i 20. stoljeća te nataložena nečistoća.

Arhivska istraživanja

U arhivskim je dokumentima zabilježeno da je 1561. godine, u vrijeme priora Pavla Andronića, donesena odluka o nabavi slike za glavni oltar netom dovršene bolske dominikanske crkve Sv. Marije. Poticaj za nabavu slike, kako piše S. Krasić i citira K. Prijatelj, došao je od istaknutog dominikanca Luke Polovinića, poznatijeg kao fra Luka Bračanin. On iste godine osobno odlazi u Veneciju i dogovara kod renomiranog manirista, "maistra Jacoma Tentoreta depentora" izradu oltarne pale za 270 dukata.

gospa

Pala se danas čuva u samostanskoj zbirci. Kompozicija prikazuje Bogorodicu sa svecima, krune je anđeli, a Dijete u njezinu krilu pruža zaručnički prsten sv. Katarini. S lijeve strane Mariji stoji Magdalena s piksidom pomasti u ruci. U donjem dijelu slike su četiri sveca: sv. Petar i sv. Dominik lijevo te sv. Pavao i sv. Andrija desno.

Konzervatorsko-restauratorski zahvati

Neuobičajeno detaljna i opsežna dokumentacija o pali navodi i prijašnje popravke kojima je slika bila podvrgnuta. U 19. stoljeću bila je restaurirana u Beču, a 1969. obnovljena u Restauratorskoj radionici Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Prema Prijatelju tada je 'uspjelo čišćenje palu vratilo, u okvirima mogućnosti, originalnom izgledu i…otkrilo, naročito u pojedinostima, neke do tada skrivene ljepote, zapretene vremenom i prljavošću…'.

Fotoalbum

Posljednji konzervatorsko-restauratorski zahvat na pali i njezinu ukrasnom okviru izveden je 2003. godine u splitskom odjelu Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Tada je ustanovljeno da je prilikom restauracije iz 1969. slika bila podstavljena voštanom smjesom na novo platno. Na licu slike nađeni su uljeni preslici i retuši te ostaci starijih lakova. Cijela je površina slike bila prekrivena slojem nečistoće. Oštećenja platna bila su ispunjena kitom od karnauba voska, a otkriveni su i prijašnji kredni kitovi.

Slika je odvojena od podstavljenog platna te joj je poleđina temeljito mehanički očišćena od ostataka voštane paste. Uklonjeni su i stari voštani i kredni kitovi, a s lica slike očišćena je nakupljena površinska nečistoća, odstranjen je sloj laka iz posljednjeg zahvata kao i ostaci prijašnjih lakova, retuši i preslici.

Pošto je platno uspješno očišćeno od ostataka voska, bilo je moguće sliku podstaviti drugom metodom. Podstavljanju je prethodilo saniranje oštećenja platna umetanjem intarzija od novog platna. Zbog znatnih deformacija odlučeno je da se slika podstavi tzv. firentinskom pastom, tradicionalnom metodom podstavljanja slika kojom se unosi veća količina vlage u sliku, što pospješuje ravnanje svih deformacija platna i slikanog sloja. Nakon podstavljanja, slika je napeta na novi drveni podokvir s klinovima. Sva oštećenja slikanog sloja rekonstruirana su tutkalno-krednom preparacijom, uslijedilo je retuširanje i nanošenje završnog zaštitnog sloja laka.

Pozlaćeni profilirani ukrasni okvir bio je oštećen na više mjesta. Drvo je konsolidirano otopinom sintetičke smole, a nestabilne zone pozlate su podlijepljene i stabilizirane. Uklonjena je površinska nečistoća te su otpali dijelovi zalijepljeni ili rekonstruirani. Sva su oštećenja i površine golog drva prekriveni novom preparacijom na koju je nanesen bolus i listići od 23,5 karatnog zlata. Površine novog zlata su patinirane kako svojim sjajem ne bi odudarale od izvornih površina okvira.

Autorica: Lana Kekez
Kontakt: mr. Branko Pavazza, konzervator-restaurator savjetnik

Literatura

  1. Kruno Prijatelj, Kulturni spomenici otoka Brača, Zagreb, 1960, str. 185–186.
  2. S. Krasić, Troškovi narudžbe Tintorettove slike u Bolu, u: Spomenica u povodu 500. obljetnice dominikanskog samostana u Bolu, Zagreb, str. 375–377.
  3. Kruno Prijatelj, Vraćajući se pali Tintorettove radionice u Bolu, u: Studije o umjetninama u Dalmaciji IV, Zagreb, 1983, str. 40–44.
  4. Milan Pelc, Renesansa, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2007, str. 525.
Go to top