Kužni pil - zavjetni spomenik Presvetog Trojstva iz 1749. godine, znameniti je simbol Požege i središnja točka grada. Jedan od rijetkih sačuvanih javnih spomenika toga vremena u Slavoniji, Pil Presvetog Trojstva odavno je prepoznat kao važan primjer baroknog kiparstva u Hrvatskoj te je od 19. stoljeća u više navrata obnavljan. Unatoč tome, kameni je materijal spomenika tijekom stoljeća pretrpio mehanička i strukturna oštećenja te ga zbog štetnih atmosferskih utjecaja nije bilo moguće sačuvati na otvorenom prostoru. Stoga je izrađen i na prostor trga postavljen faksimil, a konzervatorski saniran original smješten u mikroklimatski kontrolirane uvjete.
Pil Presvetog Trojstva u Požegi podignut je 1749. godine u spomen na zavjet protiv kuge koja je poharala stanovništvo grada deset godina ranije. Iz tog razloga popularno je poznat i pod nazivom „kužni pil“. Visok je 823 i širok 260 cm, a sastoji se od arhitektonskih, ornamentalnih i skulpturalnih dijelova. Spomenik je postavljen na podnožje na koje se nadovezuje visoko postolje koje ima četiri blago konveksne stranice, ispunjene reljefima između kojih je s južne, zapadne i sjeverne strane uklesan zavjetni tekst na latinskom jeziku. Svaki od četiri zasječena ugla postolja zaprema divovska voluta ukrašena naturalističkim vijencem mesnatog akantusova lišća. Gornji dio postolja čini profilirana ploča s obratima, a na njenim obratima postavljene su četiri skulpture: sv. Roka, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksaverskog i sv. Karla Boromejskog. Između figura u sredini postolja nalazi se još jedna manja baza s kratkom ispupčenom dekorativnom zonom na koju nasjeda veliki stup. Stup se poput obeliska sužava prema vrhu i gotovo je pravokutnog presjeka, ali su mu stranice ukrašene bujnom vegetativnom dekoracijom blago konkavno uleknute. Stup završava divovskim kompozitnim kapitelom s malim volutama i velikim duguljastim plosnatim listovima. Kapitel služi kao podnožje za figuralnu grupu sv. Trojstva kojom je zaključena čitava cjelina.
Fotoalbum
Požeški pil doživio je nekoliko obnova o čemu govore povijesni podaci, a potvrdila su ih i konzervatorska istraživanja. Te obnove datiraju u 1862., 1906. i 1943. godinu. Godine 1950. vandalskim su činom nepovratno uništene glave svih kipova na pilu izuzev figure Boga Oca.
O konzervatorsko-restauratorskim radovima na pilu
Opsežan konzervatorsko-restauratorski zahvat na pilu započeo je početkom devedesetih godina 20. stoljeća, a 2001. godine provode se sustavni i intenzivni radovi na obnovi spomenika. Multidisciplinarna istraživanja pokazala su kako je spomenik sačinjen od vapnenačkog pješčenjaka u kojem je uznapredovao proces razgradnje te ga zbog štetnih utjecaja atmosferilija, naročito kiselih kiša i smrzavanja, nije bilo moguće očuvati na otvorenom prostoru. Pored toga, zbog oslabljene ukupne konstitucije kamena i njegovog osipanja u pijesak nije ga bilo moguće djelomično obložiti u neku čvršću masu.
Nakon višekratnih prosudbi donesen je konačni prijedlog da se spomenik sa svim svojim sačuvanim dijelovima konzervira te nakon pažljive demontaže pohrani u zatvorenom prostoru u kontroliranim mikroklimatskim uvjetima i na taj način očuva u svojim zatečenim vrijednostima. Zaključeno je kako će se na njegovo mjesto postaviti kameni faksimil koji će vjerno pratiti sve oblikovne, simbolične, ikonografske i urbanističke vrijednosti spomenika.
Temeljem dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su obuhvatila i kemijske analize te mineraloško-petrografska ispitivanja kamena izrađena su dva elaborata sa smjernicama za izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na Zavjetnom spomeniku. Kombinacijom mehaničkog i kemijskog čišćenja odstranjene su nečistoće s površine kamena, a potom su sa svih skulpturalnih i arhitektonskih elemenata pila uzeti gumeno-gipsani otisci (negativi). Prema njima, fotodokumentaciji i dokumentaciji izmjera na licu mjesta napravljeni su gipsani modeli svih arhitektonskih elemenata Zavjetnog spomenika u mjerilu 1:1. Isto tako su na temelju uzetih otisaka oštećenih originalnih kipova s pila, arhivske i komparativne fotodokumentacije izrađeni gipsani modeli na kojima je metodom domodeliranja izrađena potpuna rekonstrukcija izgubljenih formi i nedostajućih dijelova.
Izrađene gipsane rekonstrukcije kipova sv. Karla Boromejskog, sv. Franje Ksaverskog, sv. Roka i sv. Sebastijana kao i skupine sv. Trojstva sa Zavjetnog pila pregledala je i odobrila Stručna komisija Ministarstva kulture. Time je napravljen gipsani faksimil kompletnog spomenika koji je poslužio kao model za klesanje kamenog faksimila.
Faksimil je u svega šest mjeseci izrađen od kamena pješčenjaka „Pietro di Vicenza“, te je time mogla započeti druga faza radova koja je obuhvaćala demontažu originalnog Zavjetnog spomenika u Požegi, izradu novog temelja za faksimil i njegovu montažu. Tada je izrađen i elaborat demontaže originalnog spomenika Presvetog Trojstva te se ubrzo krenulo u provedbu tog zahvata. Nakon uspješne demontaže originalnog spomenika provedena su arheološka istraživanja starog temelja i podnožja pila, koja su potvrdila pretpostavku o njihovu prvotnom izgledu i dimenzijama, te je na temelju tih istraživanja napravljen i projekt novog temelja i podnožja s kamenim stubama. Potom je izrađen novi betonski temelj, odnosno podnožje na koje je kameni faksimil postavljen, a istovremeno su montirani metalni dijelovi spomenika koji su prethodno posrebreni ili pozlaćeni. Nakon završetka tih radova postavljene su stube na podnožje pila, izrađene od kamena vrste „Kanfanar“. Na kamene plohe baze pila ponovno su uklesani latinski natpisi sa zavjetnim tekstom o podizanju spomenika, a pil je zaštićen od atmosferskih utjecaja zaštitnim hidrofobnim sredstvom te sredstvom za učvršćivanje i konsolidaciju kamenog materijala.
Konzervatorski sanirani original pila Presvetog Trojstva privremeno je pohranjen u prostorima jednog gradskog poduzeća gdje su osigurani optimalni mikroklimatski uvjeti.
Literatura
- Kamenko Klofutar, Darko Kolarić, Petar Puhmajer, Ivana Reić, Josip Velnić, Alan Vlahov, Kristina Vujica, Projekt obnove Zavjetnog spomenika Presvetog Trojstva u Požegi - 1. faza radova - rekonstrukcija i izrada replike, elaborat, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2003.
- Petar Puhmajer, Zavjetni pilovi – poredbena studija, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 2003.
- Ivan Srša et al., Požega, Zavjetni spomenik presvetog Trojstva – o stanju i mogućnostima konzervatorsko-restauratorske obrade Zavjetnog spomenika Presvetog Trojstva u Slavonskoj Požegi, elaborat, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb, 1990.