Brošure i deplijani

Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Kaštel Štafiliću primjer je spoja tradicijskih elemenata i baroknih stilskih oblika. Svoj današnji oblik dobila je 1765. godine, a protomajstor je bio Ignacije Macanović Raguseo iz Trogira. Kapela sa sakristijom dozidana je deset godina kasnije.

Istraživanje baštine kiparske obitelji Straub provedeno je u sklopu međunarodnog projekta Tragom umjetnosti obitelji Straub. Uz Hrvatski restauratorski zavod, koji je bio voditelj projekta, u njegovoj su provedbi sudjelovali i Bavarski državni zavod za zaštitu spomenika, Javni zavod Republike Slovenije za zaštitu kulturne baštine te Sveučilišta u Ljubljani i Grazu, uz pridružene istraživače iz drugih baštinskih, vjerskih, znanstvenih i edukativnih ustanova. Projekt je sufinancirala Europska komisija programom Kreativna Europa.

Unutar zidina grada Korčule, sazdanog od kamena vađenog u obližnjim petralima, a stvaranog stoljećima graditeljskim znanjem i kamenoklesarskom vještinom brojnih majstora, smjestila se katedrala sv. Marka na kojoj „…je radilo nekoliko klesarskih generacija i svaka je ostavila znakove svojega vremena. Prve generacije dale su joj u početku XV. stoljeća, kad još bijahu žive romaničke tradicije, romaničku čvrstoću i stabilnost u konstrukciji, druga generacija sredinom XV. stoljeća okitila ju je kamenim dekorom koji je pri podanku zgrade čvrst i matematički proračunan, a pri vrhu kićen i slobodan.

Varaždinske Toplice spominju se prvi put u povijesnim izvorima u ispravi kralja Bele III. izdanoj u Stolnom Biogradu 1181. godine kao posjed zagrebačkog kap - tola. U središtu nekadašnjeg topličkog kaštela nalazi se današnja župna crkva sv. Martina biskupa (sancti Martini de Toplica), važan spomenik gotičko-barokne sakralne arhitekture te urbanistička i spomenička vrijednost Varaždinskih Toplica.

Župna crkva Svetoga Duha nalazi se u središtu mjesta Feričanci, a prvi put se spominje 1801. godine, kad je počela njezina gradnja. Dotad se bogoslužje održavalo u jednobrodnoj drvenoj kapeli sv. Bartola iz 17. stoljeća, koja se nalazila na prostoru današnjega župnog dvorišta. Župa u Feričancima osnovana je bez odgovarajućeg sakralnog objekta pa je pod utjecajem zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca i pod patronatom Ivana Karla pl. Mihalovića sagrađena crkva 1803. godine.

Hrvatski je restauratorski zavod u suradnji s Vijećem za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije 5. studenoga 2019. godine predstavio publikaciju Konzerviranje i restauriranje arhivskog gradiva iz perioda Dubrovačke Republike.