Zagreb, studeni 2019.
Tekst: Željko Hnatjuk, Irena Pauk Sili
Jezici: hrvatski, engleski
Deplijan (PDF)
Župna crkva Svetoga Duha nalazi se u središtu mjesta Feričanci, a prvi put se spominje 1801. godine, kad je počela njezina gradnja. Dotad se bogoslužje održavalo u jednobrodnoj drvenoj kapeli sv. Bartola iz 17. stoljeća, koja se nalazila na prostoru današnjega župnog dvorišta. Župa u Feričancima osnovana je bez odgovarajućeg sakralnog objekta pa je pod utjecajem zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca i pod patronatom Ivana Karla pl. Mihalovića sagrađena crkva 1803. godine.
Feričanačka župna crkva je jednobrodna građevina s nešto užim, poligonalno zaključenim svetištem uz koje se sa zapadne strane nalazi sakristija pravokutnog tlocrta. Narteks svođen češkim kapama ističu dva masivna stuba koja nose konstrukciju pjevališta. Prostor broda raščlanjuju tri para udvojenih pilastara s visoko postavljenim postamentima, bazama, kapitelima i vijencem. Brod je svođen stiješnjenim koritastim svodom te je pojasnicama podijeljen na traveje. Svetište je od broda odvojeno trijumfalnim lukom te je presvođeno češkim svodom. Brod i svetište osvijetljeni su parovima segmentno zaključenih prozora. Zvonik se uzdiže iznad glavnog pročelja koje je istaknuto portalom, parom toskanskih pilastara, zabatom i atikom s ukrasnim vazama. Bočna pročelja jednostavnije su obrade sa simetrično oblikovanim ukladama koje se izmjenjuju s parovima prozorskih otvora.
Tijekom dva stoljeća crkva je preživjela nekoliko potresa, nakon čega su sanirana nastala oštećenja. Posljednji radovi izvedeni su između 1907. i 1909. godine, kad su stvoreni preduvjeti za oslikavanje crkve. Godine 1908. župnik Nikola Mikić osobno je odabrao i angažirao vrsnog slikara Rikarda Rojnika koji je oslikao cijelu unutrašnjost crkve figuralnim prikazima i raskošnom ornamentikom. Zidni oslik, izveden kombinacijom tutkalne i uljane tehnike, kompozicijski je prilagođen formatima arhitektonskih elemenata, zidnih ploha i svodnih polja.
Zidne plohe broda i svetišta crkve ispunjene su raznolikim cvijećem i lišćem kršćanske simbolike (ljiljan, potočnica, runolist, pasiflora, hrastovo I lovorovo lišće i dr.). Svod broda podijeljen je pozlaćenim i ornamentiranim pojasnicama na tri traveja. U prvom i trećem traveju nalaze se po dvije slike manjih dimenzija s temama iz Novog zavjeta: Isus I djeca, Tri žene na Kristovu grobu, Isus i Samaritanka te Bijeg u Egipat. Središnjim travejem dominira slikaKrista koji iz lađe propovijeda narodu na obali. Nasvodu su također prikazani Agnus Dei i pelikan, au zasebnim poljima grbovi Hrvatske, Dalmacije,Slavonije i Bosne te simboli Kristove muke. Zidovisvetišta ispunjeni su oslikanim draperijama, dokje svod obojen modrom bojom s nizovima zlatnihzvjezdica. U središtu je simbolički prikaz DuhaSvetoga, u kutovima medaljoni s prikazom četvorice evanđelista na pozlaćenoj podlozi koja oponašamozaik, a između njih su četiri križa s trolisnim završetkom. Zidovi apside u cijelosti su oslikani bogatoornamentiranim draperijama s resicama, iznad kojihse nalaze pravokutna polja s cvjetovima pasiflore(Passiflora incarnata), simbolom Kristove muke. Nakaloti apside prikazano je zvjezdano nebo u čijem sesredištu ističe Kristov monogram sa zlatnim zrakamate nizom zvjezdica i cvjetova. U njezinim donjimdijelovima prikazani su Srce Isusovo i Srce Marijino.
Konzervatorsko-restauratorskim radovima provedenim od 2001. do 2019. godine obuhvaćen je kompletan zidni oslik u unutrašnjosti crkve. Radovima je prethodilo detaljno proučavanje arhivske I povijesne dokumentacije te laboratorijsko ispitivanje i određivanje metodologije rada. Sondiranjem su potvrđeni stariji slikani slojevi na svodu svetišta i ostaci zidane ograde pjevališta s pripadajućim stubovima. Zatečeni zidni oslik svetišta i broda je očišćen i konsolidiran, sanirane su pukotine, te su izvedeni rekonstrukcija, retuš i pozlata.
Dovršetkom konzervatorsko-restauratorskih radova u župnoj crkvi Svetoga Duha završena je cjelovita obnova te je prezentiran izuzetno raskošan zidni oslik kojim je crkvi vraćen stari sjaj s početka 20. stoljeća.