Oltarna pala prikazuje trijumf euharistije, što je jedna od omiljenih tema poslijetridentske ikonografije, a naslikana je prema istoimenome drvorezu koji je datiran na kraj 16. stoljeća. Prikaz je češće krasio vratašca svetohraništa nego bio tema oltarnih pala. Slika je pronađena na tavanu župne crkve sv. Jurja u Sovinjaku, a izvorno potječe s oltara Presvetoga sakramenta iz 17. stoljeća. Pripada skupini pučkih, naivnih ostvarenja koja su u Istri nastajala od početka 17. do 19. stoljeća, a danas se čuva u Zavičajnom muzeju u Buzetu, koji se od osnutka 1961. godine nalazi u baroknoj palači Bigatto. Slika je uspravnog pravokutnog formata s naslikanim lučnim zaključkom; prikazuje mističnu viziju kaleža u koji je do pojasa uronjeno tijelo mrtvoga Krista koje pridržavaju dva odrasla anđela. Kalež s donje strane pridržavaju lebdeći anđeli putti, a ispod njih su prikazani predstavnici crkvene i svjetovne vlasti. Prikazom upravo mrtvoga Krista uronjenoga u kalež apostrofira se Kristova muka. Takvom ikonografijom prenosi se snažna poslijetridentska poruka kojom se htjela istaknuti prisutnost Krista u euharistiji te dati euharistiji pečat nauka o transsupstancijaciji.
Pregled stanja slike in situ obavljen je sredinom 2021. godine. Iste godine (na inicijativu Zavičajnog muzeja, Pučkog otvorenog učilišta u Buzetu i nadležnih konzervatora) počela su konzervatorsko-restauratorska istraživanja te su izvedeni radovi primarnog konzerviranja. Početak radova financiralo je Pučko otvoreno učilište u Buzetu, a sljedeće godine radovi su nastavljeni u sklopu programske djelatnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda iz fonda Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Slika je izvedena u tehnici ulja na krednoj podlozi crvene boje, a naknadno je bila potpuno preslikana. Preslici su varirali od lazurnih, zatečenih na plaštu srednjega lika u lijevoj skupini figura, do debelih, pastozno nanesenih u gornjoj polovici slike s prikazom neba te figura anđela i Krista.
Slikani sloj je cijelom površinom bio ispucan, izrazito rasušen i odignut od nosioca te u donjem dijelu sipak zbog gubitka veziva. Oštećenja slikanog sloja s gubicima bila su vidljiva na cijeloj površini slike, ali najviše u podnožju, gdje su oslikane forme bile teško sagledljive. Oštećenja i gubici izvorne podloge bili su prekriveni voštanim ispunama i debelim namazima višekratnih preslika.
Fotoalbum
Konzervatorsko-restauratorska istraživanja obuhvatila su stratigrafsku analizu slikanih slojeva, laboratorijske analize veziva i pigmenata te rendgensko snimanje radi preciznijeg uvida u očuvanost izvornoga slikanog sloja. Slikani sloj je konsolidiran, a probe topljivosti površinskih slojeva odredile su pristup sondiranju, a zatim i uklanjanju preslika. Otvaranjem sondi slikanih slojeva, njihovim naknadnim proširenjem i izradom novih, počelo je postupno uklanjanje zatečenih preslika u dogovoru s nadležnom konzervatorskom službom. Preslik je tek djelomično pratio konture izvornih figura, pri čemu je njegova izrazito loša izvedbena kvaliteta poništila izvorni slikarski rukopis autora, njegov stil i način oblikovanja likova.
Usporedbom rendgenske snimke i zatečenog oslika bio je vidljiv potpuno izmijenjen položaj glave desnog odraslog anđela. U izvornom sloju, glava i pogled usmjereni su prema nebu, dok je u presliku glava bila predimenzionirana, a pogled poluzatvorenih očiju i oborene glave usmjeren prema Kristovu tijelu. Kristovo čelo je u izvornom sloju više i naglašenije, dok je trnova kruna elegantnije naslikana i ne dominira, za razliku od krune na zatečenom osliku. Zatečeni pastozni preslici lica posve su promijenili karakter prikazanih figura, što je primjetno i u donjem dijelu slike na drugom liku s lijeve strane, koji ima bujnu kosu, brkove i bradu, dok rendgenska snimka otkriva golo lice mršavih obraza i kratke kose.
Usporedbom stanja očuvanosti slikanih slojeva vidljivih na rendgenskoj snimci sa zatečenim stanjem, potvrđena je loša očuvanost detalja lica u donjem dijelu slike; stoga je odlučeno da se na gornjem dijelu slike (na kojemu je prikazano tijelo Kristovo uronjeno u kalež) preslik ukloni, a u donjem (na kojemu su prikazani predstavnici crkvene i svjetovne vlasti) djelomično zadrži.
Sve faze radova fotografski su dokumentirane, a pri izvođenju retuša uspostavljena je ravnoteža između zahtjeva za vizualnom cjelovitošću slike i minimalne rekonstrukcije oslika. Tako je na gornjem dijelu slike preslik potpuno uklonjen, a izvorni sloj potom konzerviran i minimalno retuširan, dok je u donjem dijelu slike većim dijelom zadržan i retuširan zatečeni sloj. Konzervatorsko-restauratorski radovi na slici "Trijumf euharistije" primjer su izazova koji pred restauratora postavlja muzealna prezentacija oštećene slike, jer treba pronaći prihvatljivo konzervatorsko rješenje koje će umjetničkoj cjelini vratiti barem dio njezinih izgubljenih oblikovnih svojstava. Time će biti omogućena stručna interpretacija prihvatljiva korisniku.
Do kraja 2025. godine planiran je završetak istraživačkih radova, dok bi konzervatorsko-restauratorski radovi trebali početi sljedeće, 2026. godine. (DG)
