Eufrazijeva bazilika jedna je od najbolje očuvanih cjelina ranokršćanske arhitekture na svijetu koja pripada najvažnijim svjetskim povijesnim spomenicima, zbog čega je 1997. godine uvrštena u UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Projekt Hrvatskog restauratorskog zavoda na sustavnoj obnovi struktura kompleksa Eufrazijeve bazilike počeo je 2018. godine pripremama za cjelovitu obnovu zvonika. Radovi su dovršeni u ljeto 2020. godine, a u nastavku projekta (voditeljica: Borka Milković, Služba za odjele izvan Zagreba 3) potkraj 2022. i početkom 2023. godine izvedeni su radovi obnove drvene konstrukcije i zamjene pokrova krovišta te su ujedno provedena konzervatorsko-restauratorska istraživanja i djelomična prezentacija građevinskih faza unutarnjeg plašta zidova krstionice. Tijekom 2023. i 2024. godine zamijenjena je teško oštećena krovna konstrukcija nad današnjom sakristijom te pokrov krovišta južnog broda bazilike. Također se kontinuirano izvodi periodično pokrivanje i otkrivanje te interventni konzervatorsko-restauratorski radovi na mozaicima u sjevernoj, arheološkoj zoni, nužni za njihovo očuvanje u uvjetima izloženosti struktura cijeloga kompleksa sve izraženijim morskim mijenama i ostalim vanjskim utjecajima.
Provedbu navedenih aktivnosti kontinuirano prati izrada dokumentacije, i one projektne i restauratorske za potrebe izvođenja planiranih radova, ali i arhitektonske dokumentacije postojećega stanja. Velik dio struktura kompleksa na spomenuti je način pojedinačno višekratno obrađivan. Posljednje aktivnosti na sustavnoj izradi arhitektonske dokumentacije postojećega stanja pratile su konzervatorsko-restauratorski projekt s prijelaza iz 20. u 21. stoljeće, zahvaljujući kojemu je u današnjem obliku prezentirana zgrada stare Biskupije, ostaci apside sjeverne bazilike Predeufrazijane s njezinim srednjovjekovnim transformacijama u prostoru nekadašnje sakristije te uređena i za posjetitelje otvorena arheološka zona s mozaicima u sjevernom dijelu kompleksa. Arhitektonske snimke postojećega stanja dijelova kompleksa izrađivali su djelatnici tadašnjega Ministarstva kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine sa suradnicima pod vodstvom Suzane Purišić, dipl. ing. arh. Detaljnu arhitektonsku snimku postojećega stanja krstionice s iscrtanom strukturom unutarnjega plašta zidova izradila je tvrtka Omega Engineering d.d. Navedenu dokumentaciju je za potrebe provođenja projekta Hrvatskog restauratorskog zavoda ustupilo nadležno tijelo Ministarstva kulture i medija RH pa se ona i danas koristi za bilježenje rezultata različitih istraživanja, planiranje daljnjih radova te kao podloga za izradu potrebne projektne dokumentacije.
Fotoalbum
Projektom Hrvatskog restauratorskog zavoda dokumentacija izrađena na prijelazu stoljeća kontinuirano se dopunjuje dijelovima koji nedostaju ili se, zahvaljujući razvoju tehnologije snimanja koja omogućuje detaljnije dokumentiranje u odnosu na ono već provedeno, prema potrebi izrađuje nova koja se povezuje s postojećom. Dinamika dopunjavanja dokumentacije postojećega stanja usklađuje se s planiranjem aktivnosti sustavne obnove struktura kompleksa.
Za potrebe bilježenja oštećenja i rezultata istraživanja te planiranja predstojećih konzervatorsko-restauratorskih radova, u programu za 2021. godinu izrađena je arhitektonska snimka postojećega stanja i digitalni ortofoto oltarne pregrade Eufrazijeve bazilike.
Iste je godine, zbog preciznog detaljnog dokumentiranja vidljive strukture zidova i očuvanih ostataka povijesnih žbuka te stanja kamenog opločenja i arhitektonske kamene plastike, ponovljeno snimanje struktura atrija. Izrađena dokumentacija postojećega stanja poslužit će za planiranje i izradu projektnoga rješenja za tretman postojećega opločenja kamenim pločama i bilježenje rezultata arheoloških istraživanja koja će eventualno biti potrebno provesti, mapiranje stanja zidova i očuvanih dijelova povijesnih žbuka, izradu dokumentacije za konačnu prezentaciju zidova atrija te za bilježenje rezultata istraživanja i planiranje konzervatorsko-restauratorskih radova na kamenoj plastici atrija.
Tijekom 2022. i 2023. godine, za potrebe izvođenja konzervatorsko-restauratorskih radova interventne zaštite dijelova mozaika arheološke zone, izrađena je dokumentacija postojećega stanja s digitalnim ortofotom, koja je, osim za bilježenje oštećenja i provedenih intervencija, poslužila i kao podloga za razlikovanje kopije i izvornih dijelova mozaika u komparaciji s dostupnom arhivskom dokumentacijom.
S perspektivom planiranja eventualne djelomične revizije sadašnje prezentacije te u konačnici mogućega otvaranja za posjetitelje trenutno zatvorenoga drugog kata, u 2024. godini provedeno je lasersko 3D skeniranje i izrađena je arhitektonska snimka postojećega stanja zgrade stare Biskupije. To je ujedno i jedini dio kompleksa za koji dosad nije bila izrađena digitalna arhitektonska snimka postojećega stanja.
U nastavku provedbe projekta Hrvatskog restauratorskog zavoda, a u vezi s planiranom dinamikom, u pripremi je dopuna postojeće dokumentacije detaljnim snimkama krsnog zdenca krstionice, mozaika iznad trijumfalnog luka bazilike te jedinstvenih ostataka mozaika na istočnom zabatnom zidu glavnoga broda. (BM)
