Samostanski kompleks i crkva sv. Marije od Milosti sagrađeni su na poluotoku na istočnom rubu grada Hvara, na mjestu nekadašnje srednjovjekovne crkvice Sv. Križa. Gradnja je počela potkraj 15. stoljeća, veći dio samostana dograđen je u 16. stoljeću, dok su stambeni dijelovi završeni u 17. stoljeću. Sastoji se od crkve sa zvonikom i glavnim ulazom na zapadu. S juga se spajaju s crkvom tri samostanska krila. S juga, istoka i sjevera crkvu i samostan okružuje velik vrt ograđen zidom.
Crkva se nadograđuje u 16. stoljeću prema sjeveru; asimetrične je gradnje (s gotičkim prozorima i renesansnim lukovima), a ističe se zvonikom Marka Andrijića, izvanrednim portalom Nikole Firentinca i oltarnim palama G. di Santa Croce, Palme mlađeg i J. Bassana. Glavna crkvena lađa pokrivena je dvoslivnim, a sjeverna bočna lađa uz nju nižim jednoslivnim krovom. Zbog oblika zemljišta, crkva je dijelom sagrađena na nasipu. S južne strane crkve, u klaustru, vidi se više zazidanih vrata što su prije vodila u crkvu. Unutar crkve, sjeverno od prostora kora, nalazi se kapela Sv. Križa koja je dograđena u 16. stoljeću. Od susjedne kapele sv. Ante odvojena je kamenom pregradom, prošupljenom gotičkim arkadicama i četverolistima, a ulaz je pod polukružnim lukom s renesansnim biljnim motivima. Smatra se djelom Petra Andrijića iz prve polovice 16. stoljeća. U kapeli, koja je presvođena gotičkim rebrasto-križnim svodom, nalaze se grobnice obitelji Grifiko iz 1471. godine i Bratovštine Sv. Križa te grobnica hvarskoga biskupa Fulgencija Careva iz Kaštel Gomilice.
Fotoalbum
Zidovi kapele izgrađeni su od fino klesanog kamena vapnenca čije su sljubnice ispunjene cementnim mortom koji je pod utjecajem vlage štetan za kamen. Metalne zatege rebrasto-križnog svoda uzrokovale su lomove na sidrenim pozicijama kamenih polukapitela i lukova. Uz to, zbog djelovanja štetnih topljivih soli, kamena pregrada kapele je u lošem stanju i rezultira parcijalnim osipanjem i odvajanjem manjih dijelova. Vidljivi su strukturni lomovi i zakrpe od cementa. Nadgrobna ploča ispod prozora sjevernog zida je jako oštećena i polomljena u velik broj fragmenata. Određene zone zidova se osipaju zbog prodora vlage koja unosi slane aerosoli zbog blizine mora.
Hrvatski restauratorski zavod (voditelj: Marin Barišić, Odsjek za kamenu plastiku Split, Služba za nepokretnu baštinu) izveo je u 2023. godini istraživačke i probne restauratorske radove u kapeli Sv. Križa. Rezultati probnih radova pokazali su da čišćenje laserom daje najbolje rezultate. Uz opsežnu dokumentaciju, izvedeno je i uzorkovanje kamene građe. Fotogrametrijskim snimanjem dobivene su grafičke podloge na kojima su mapirana sva oštećenja i onečišćenja kamenih površina kapele.
Tijekom 2024. godine započeti su konzervatorsko-restauratorski radovi na sanaciji kamene oltarne pregrade i fragmentirane nadgrobne ploče (prema metodologiji radova uspostavljenoj prethodne godine, a na temelju dobivenih rezultata analiza) te se nastavljaju i iduće godine. (HU)