Ostaci utvrde Lopar nalaze se na istočnom rubu naselja Novi Vinodolski, na samoj morskoj obali, između uvala Lišanj na zapadu i Muroska na istoku. Ispred nje nalazi se otočić Sv. Marin. Danas se uz utvrdu nalazi zgrada doma Crvenog križa grada Zagreba, hostel "Villa rustica".
Odjel za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu od 2011. do 2023. godine provodio je arheološko istraživanje sjevernog dijela utvrde te dijelova središnjeg dvorišta (voditelj: dr. sc. Andrej Janeš). Od 2017. godine na otkrivenim arhitektonskim ostacima provodi se konzerviranje.
U vezi s utvrdom Lopar još od 19. stoljeća postoji otvoreno pitanje porijekla. Emilij Laszowski navodi da je sigurno stariji od Novog Vinodolskog te da se ne spominje u srednjovjekovnim izvorima. Jedini spomen utvrde Lopar je nadnevak njezina uništenja, kad su je napale snage mletačkoga admirala Ivana Bemba 1598. godine. Utvrda je najviše stradala u miniranju radi gradnje budućega Hotela "Lišanj" 1936. godine. Na intervenciju glavnoga konzervatora Gjure Szabe prekinuta je devastacija utvrde i gradnja je preusmjerena na drugu lokaciju. Od utvrde je ostao jedino zapadni zid.
Fotoalbum
Tlocrt utvrde zabilježen je prije miniranja. Radi se o pravokutnoj građevini koja je sa sjeverne i južne strane bila ojačana kvadratnim kulama. Južne, obalne kule bile su površinom nešto veće od sjevernih. Cijela je utvrda bila okružena zidom.
Istraživanjima je utvrđena očuvanost kasnoantičkih i srednjovjekovnih slojeva, prije svega u sjevernom dijelu utvrde. Gradnja utvrde može se datirati u početak 4. stoljeća, što potvrđuju nalazi grube kasnoantičke keramike, numizmatički nalazi te rezultati radiokarbonske analize uzoraka ugljena. Položaj na samoj obali i uz trasu rimske ceste, ali i tipologija graditeljske tehnike, upućuju na izgradnju utvrde u doba kasnog Carstva te da već opremljena utvrda dočekuje justinijsku rekonkvistu sredinom 6. stoljeća. Tijekom ranog srednjeg vijeka utvrda je zaposjednuta od sredine 9. stoljeća, a njome se koristilo i civilno stanovništvo, na što upućuju nalazi nakita (prstena i sljepoočničarki). Utvrda je intenzivno korištena sigurno do 13. stoljeća, kad se spominje kaštel u Novom, koji su gradili knezovi Krčki. Devastacija tijekom 20. stoljeća onemogućila je utvrđivanje mlađih slojeva. Da nisu uništeni, osvijetlili bi odnos s novosagrađenim kaštelom. (AJ)
