U sklopu 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, za djelatnice Odsjeka za tekstil Hrvatskog restauratorskog zavoda od 13. do 15. rujna 2024. održana je radionica izrade lepoglavske čipke. Sudjelovale su Tihana Čelebić, Željka Mlinarić Galler, Daniela Šimičić i Petra Franić Haniš.
Višestoljetna tradicija specifične tehnike izrade čipke na batiće u lepoglavskom kraju iznjedrila je i do danas očuvala osebujan oblik čipkarstva čiji se gotov proizvod prepoznaje pod nazivom lepoglavska čipka. Njezina je vrijednost i međunarodno prepoznata i potvrđena upisivanjem 2009. godine na reprezentativnu UNESCO-ovu Listu nematerijalne baštine čovječanstva. Čipka na batiće izrađuje se s pomoću valjkastog, najčešće drvenog podloška presvučenog tkaninom (dedek) na koji se stavlja nacrtani predložak, i parnog broja drvenih batića (bateki). Niti se prepliću s pomoću batića tako da reljefno ističu konturu pojedinog motiva čija je površina uvijek izražena u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva. Čipka se danas izrađuje od pamučnog konca u bijeloj i bež boji, a ornamentiku čipke najčešće čine geometrijski i stilizirani cvjetni i životinjski motivi.
Fotoalbum
U uvodnom dijelu radionice predstavnice Hrvatskog restauratorskog zavoda pozdravili su gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić i organizatorica radionice Mirjana Posavec. Radionicu su vodile vrsne čipkarice koje su podijelile svoje višegodišnje znanje te polaznice uvele u svijet izrade te složene i čarobne čipke kakva se nerijetko zatječe na povijesnim predmetima na Odsjeku za tekstil. U sklopu radionice organiziran je i obilazak izložbi na kojima su izloženi najljepši primjerci čipki iz najpoznatijih čipkarskih središta u Hrvatskoj (Lepoglave, Paga, Primoštena, Splita, Trga kod Ozlja, Svete Marije, Sikirevaca, Križevaca, Krašića) te iz čak petnaest europskih zemalja.