Kompleks Eufrazijeve bazilike jedna je od najbolje očuvanih cjelina ranokršćanske arhitekture na svijetu i pripada najvažnijim svjetskim povijesnim spomenicima, pa je 1997. godine uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Kompleks se nalazi uz sjeverni rub poluotoka na kojem je povijesna jezgra Poreča, čija je urbanistička matrica, temeljena na ortogonalnom sustavu karda i dekumana, okosnica arhitektonske kompozicije sklopa.
Dijelovi sklopa iz 6. stoljeća (trobrodna bazilika, atrij s kvadriportikom, memorijalna kapela i biskupska palača) do danas su ostali gotovo u cijelosti očuvani, a djelomično su u izvornoj funkciji. U gradnju iz 6. stoljeća uklopljene su starije građevinske strukture datirane u 5. stoljeće (sloj tzv. Predeufrazijane) o kojima, uz ostalo, svjedoče brojni arheološki ostaci i oktogonalna krstionica u zapadnom produžetku današnje katedrale, kojoj je u 11. stoljeću prizidan zvonik, dovršen u 16. stoljeću.
U 18. i 19 stoljeću u kompleksu su provođene daljnje građevinske intervencije, u sklopu kojih su, između ostalog, uz južni bok Eufrazijeve bazilike prigrađene dvije prostrane kapele, od kojih ona istočnija danas ima funkciju sakristije.
U prvoj polovici 20. stoljeća proveden je opsežan program radova koji su oblikovali današnji izgled cijelog kompleksa, dok je konzervatorsko-restauratorski program s prijelaza 20. na 21. stoljeće omogućio prezentaciju zgrade stare Biskupije i ostataka apside sjeverne bazilike Predeufrazijane s njezinim srednjovjekovnim transformacijama u prostoru nekadašnje sakristije te uređenje arheološke zone.
Djelomično nastavljajući programske odrednice s prijelaza stoljeća, projektom Hrvatskog restauratorskog zavoda (voditeljica: Borka Milković, Služba za odjele izvan Zagreba 3) do 2023. godine dovršena je cjelovita obnova zvonika, izvedeni su radovi obnove konstrukcije i zamjene pokrova krovišta nad krstionicom te radovi prezentacije različitih faza njezine gradnje u gornjim zonama unutarnjeg plašta zidova. Također se kontinuirano izvodi periodično pokrivanje i otkrivanje te konzervatorsko-restauratorski radovi na mozaicima u sjevernoj, arheološkoj zoni, nužni za njihovo očuvanje u uvjetima izloženosti struktura cijelog kompleksa sve izraženijim morskim mijenama i ostalim vanjskim ujecajima. Svi navedeni radovi izvedeni su temeljem prethodno izrađene projektne i ostale potrebne dokumentacije koju je odobrio nadležni Konzervatorski odjel u Puli.
U sklopu izvođenja pojedine dionice radova, uobičajeno se obavljaju periodični pregledi i procjenjuje potreba za žurnom intervencijom na ostalim strukturama kompleksa. Tijekom izvođenja prethodnih faza radova uočen je veliki progib zapadne plohe dvostrešnog krovišta današnje sakristije, za koji je, nakon omogućavanja pristupa i detaljnijeg pregleda, utvrđeno da je nastao od teškog oštećenja i popuštanja vezova konstrukcije drvenog krovišta. Konstrukcija je u ljeto 2023. godine interventno ojačana na mjestima oštećenja, obavljeno je snimanje postojećega stanja konstrukcije krovišta i konstrukcije, odnosno sustava za vješanje lažnog svoda nad sakristijom te njegove gornje plohe. S obzirom na to da je donja, unutarnja ploha svoda današnje sakristije oslikana i ukrašena štukaturom, obavljeno je i 3D skeniranje.
Fotoalbum
U nastavku izrade dokumentacije postojećega stanja izrađen je projekt obnove krovne konstrukcije. Nakon ishođenja propisanih dozvola, potkraj 2023. i početkom 2024. godine izvedena je složena zamjena kosih dijelova konstrukcije krovišta koji, osim funkcije nošenja pokrova, preko ovješenoga središnjeg stupa pridržavaju horizontalne elemente koji nose sustav za vješanje dekoriranog i prije restauriranog svoda kapele u kojoj je danas sakristija porečke katedrale. Radovi zamjene konstrukcije i ponovnoga pokrivanja krova kupom kanalicom na sačuvanim opečnim tavelama dovršeni su početkom 2024. godine.
S obzirom na pretpostavku da je do oštećenja konstrukcije krovišta sakristije došlo zbog velike težine pokrova kupom kanalicom na opečnim tavelama, između kojih se nalazio sloj cementnog morta relativno velike debljine, u vrijeme izvođenja radova otvorena je sonda u pokrovu krovišta južnog broda bazilike koja je pokazala da je pri njegovu pokrivanju primijenjen sličan sustav. Radi prevencije nastanka oštećenja jednakih razmjera koje bi, uz povremeno curenje, moglo uzrokovati i teže oštećivanje drvenog, bačvastog tabulata kojim je zaključen južni brod bazilike, u nastavku radova u 2024. godini izvedena je zamjena pokrova krovišta i krovne limarije južnog broda. Djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda detaljno su pregledali gornje plohe drvenog bačvastog tabulata skrivene u unutrašnjosti teško pristupačnog krovišta, radi utvrđivanja potrebe za eventualnim restauratorskim intervencijama ili zaraženosti crvotočinom.
Također, usporedno s izvođenjem radova na krovištima južne zone kompleksa (sakristija, južni brod bazilike) provedena su konzervatorsko-restauratorska istraživanja žbukanih slojeva na južnom zidu glavnog broda bazilike i na sjevernim zabatnim zidovima obiju južnih kapela.
Programske aktivnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda do kraja 2024. godine obuhvatit će i izradu digitalne arhitektonske snimke postojećega stanja zgrade stare Biskupije te njezino uklapanje u prije izrađenu dokumentaciju ostalih dijelova kompleksa, kao i druge potrebne pripreme za nastavak provedbe programa u predstojećim fazama. (BM)
