Prema dosad raspoloživim arheološkim podacima, isejske terme građene su u prvoj polovici 1. stoljeća. Smještene su u dnu brijega Gradine u priobalnoj, lučkoj zoni, udaljene od današnje morske linije oko 30 metara. S njihove sjeverne strane nalazi se kameno popločenje, za koje se pretpostavlja da je dio gradske ulice što se protezala od istoka prema zapadu. Dio pločnika otkriven je i na istočnom dijelu, no tu se vjerojatno radi o popločenju predvorja samih termi, odakle se ulazilo u svlačionicu. Svlačionica je spojena s većom prostorijom, čiji izgled i namjena još nisu potpuno jasni (moguće da je riječ o palestri). Podnica te prostorije pokrivena je crno-bijelim mozaikom s geometrijskim ornamentom. Na sjeveroistočnom dijelu nalazi se ulazni dio, kojem je pod također ukrašen crno-bijelim mozaikom s geometrijskim ukrasom, dok je na samom prijelazu prema sljedećoj prostoriji, svlačionici, mozaik ukrašen četirima modrim dupinima čije je tijelo u položaju kao da iskaču iz mora. Frigidarij je prostorija raščlanjena polukružnim i četvrtastim nišama, pod joj je prekriven mozaikom s geometrijskim ukrasom, a na njezinu južnom završetku nalaze se dva manja bazena, čije je dno pokriveno bijelim mozaikom. Istraživanja zapadnog dijela termi za sada su rezultirala pronalaskom dviju peći (praefurnium) i jedne prostorije koja je istog oblika kao frigidarij, a predstavlja kaldarij. U kasnoj antici terme doživljavaju potpunu prenamjenu, što vidimo po sačuvanim pregradnjama unutar objekta, ali i nalazima grobova u nekim prostorijama.
Hrvatski restauratorski zavod od 2022. godine provodi istraživanja u suradnji s Arheološkim muzejom u Splitu (voditelj: David Bergant, Odsjek za konzervatorsku dokumentaciju arheološke baštine, Služba za arheološku baštinu).
Fotoalbum
Tijekom 2022. i 2023. godine istraživanja su bila fokusirana na područje sjeverno od današnjih termi, pri čemu je istražena 'helenistička' ulica 1, neposredno uz sjeverni zid termi. Od te ulice sačuvan je dio koji je šezdesetih godina prošloga stoljeća istražio Branimir Gabričević. Oko 70 cm iznad te ulice 1 nalazi se dosad nepoznati kameni pločnik, istražen u dužini od 25 metara i širini od 3,5 metara. Građen je istom tehnikom kao ulica 1, korištenjem manjih i tanjih ploča, a svojom orijentacijom istok – zapad paralelan je s ulicom 1. Sa sjeverne strane kamenog pločnika pronađena su dva objekta unutar inzule koja se gradnjom i dimenzijama razlikuje od inzula pronađenih u jugoistočnom dijelu grada. Riječ je o objektima koje prema preliminarnim nalazima možemo okarakterizirati kao javne.
Prostorija radnog naziva "1" ima podnicu izrađenu prilagođavanjem kamena živca i nabijene zemlje. Prema pronađenom pokretnom arheološkom materijalu, vjerojatno se radi o nekoj vrsti trgovine. U prostoriji "2" podnica je također kamen živac i nabijena zemlja. U toj prostoriji pronađena je kružna struktura promjera 113 cm; dno strukture čine pravokutne opeke omeđene imbreksima, dijelom ostacima dolija i druge keramike. Riječ je o strukturi unutar koje se nalazio dolij (velika keramička posuda za spremanje zaliha: vode, ulja, žita). Za prostoriju "2" prema preliminarnim nalazima možemo ustvrditi da je bila taberna.
Objekti sa sjeverne strane završavaju masivnim zidom izrađenim prilagođavanjem kamena živca i klesanog kamena. Prema načinu gradnje, vjerojatno je riječ o grčkom zidu na kojemu su mnoge preinake iz rimskoga razdoblja. Zid je od podnica u objektima sačuvan do visine više od dva metra. Istraživanjem zapadno od prostorije "2", gdje se nalazila potencijalna ulica smjera sjever – jug, ustanovljeno je da nje nema, tj. vjerojatno se radi o unutrašnjosti novoga objekta. Namjena navedenog prostora bit će jasnija nakon istraživanja 2024. godine. Provedena su i revizijska istraživanja prostora pretpostavljenog apoditerija. O prethodnim istraživanjima nije ostavljeno ni jedno izvješće, pa ni slikovni materijal s dokumentacijom. Rezultati istraživanja pokazuju da ne postoji 'klupica' koju je spomenuo Branimir Gabričević, temeljem čega je tu prostoriju povezao s apoditerijem. No s obzirom na to da je ta prostorija neposredno uz dva ulaza u termalni kompleks, smatramo da je pretpostavka o apoditeriju i dalje realna. (DB)