Kroz povijest je na Orlandovu stupu obavljen niz intervencija i konzervatorsko-restauratorskih radova. U posljednjih nekoliko godina na tijelu stupa zamijećena je propagacija postojećih vertikalnih pukotina i oštećenja, što je ozbiljno narušilo integritet i sigurnost spomenika te zabrinulo stručnjake i javnost.
Hrvatski restauratorski zavod je u suradnji s Gradom Dubrovnikom, Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku i Zavodom za obnovu Dubrovnika, a na inicijativu Ministarstva kulture i medija RH, tijekom 2018. godine poduzeo preventivne mjere zaštite. Potkraj 2018. godine provedeno je 3D skeniranje postojećega stanja, prema čemu je izrađena cjelovita dokumentacija. Zatim je oko Orlandova stupa podignuta skela zbog umanjenja rizika od nastanka daljnjih oštećenja te je istražen historijat dosadašnjih konzervatorsko-restauratorskih radova.
Tijekom 2019. godine na Orlandov stup je u suradnji s Građevinskim fakultetom u Zagrebu postavljeno sedam uređaja za statički monitoring, s ciljem praćenja ekspanzije pukotina te ukupnog stanja konstrukcije. Početkom 2020. godine u Dubrovniku je održan prvi sastanak stručnog tima za određivanje daljnjega stručnog pristupa problematici postojećih oštećenja. Pozvani su stručnjaci ICCROM-a (Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property), UNESCO-a te predstavnici i stručnjaci Ministarstva kulture i medija RH, Hrvatskog restauratorskog zavoda i Zavoda za obnovu Dubrovnika. Na sastanku su razmotreni prikupljeni podaci te je izrađen detaljni plan metodološkog pristupa daljnjim konzervatorsko-restauratorskim radovima.
Od 2021. do kraja 2022. godine nastavljen je statički monitoring koji je dopunjen prema smjernicama stručnog tima te su obavljena dodatna istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi (istraživanje dinamičkih parametara, sondažno i strukturno istraživanje jezgre stupa, podljepljivanje nestabilnih dijelova kamena i ultrazvučno istraživanje pukotina). U navedenom razdoblju stručni tim se sastao dva puta, revidirajući sve rezultate i dinamiku istraživanja.
U listopadu 2022. godine službeno je zaključen statički monitoring. Na temelju svih istraživanja moguće je reći da je progresija vertikalnih oštećenja potaknuta radom različitih materijala i centralnog prednapretog trna koji je u posljednjoj intervenciji ugrađen u jezgru stupa. Utvrđeno je da je rast pukotina linearan (s prosječnim godišnjim prirastom od 0,04 mm), a njihova aktivnost je najizraženija tijekom ljetnih mjeseci.
Fotoalbum
Prijedlog stručnog tima bio je da se svi budući zahvati usmjere na provedbu konzervatorsko-restauratorskih aktivnosti in situ, koji prije svega uključuju otpuštanje sile centralnog trna. Početkom 2023. godine obavljeni su preventivno-sigurnosni zahvati podupiranja Orlandova stupa, postavljeni su uređaji za praćenje ponašanja pukotina (reducirani monitoring) te je privremeno uklonjena metalna ograda s vrha stupa. U isto vrijeme je i trajno uklonjena ploča od inoksa s vrha stupa te je osiguran pristup centralnom trnu. Tijekom travnja i svibnja višekratno je pokušano ručno popuštanje sile, ali bez uspjeha. Osnovni razlog za neuspjeh je veliko trenje između vanjskog plašta cijevi matice i epoksidne smole kojom je zaliven prostor između cijevi matice i okolnog kamena, kao i veliko trenje navojnog spoja cijevi matice (uzrokovano prednaprezanjem centralnog trna i uvedenim prednaponom). Unutar stručnog tima dogovoreno je da se pokuša sa strojnim popuštanjem sile centralnog trna. Izrađen je novi statički projekt skele i nacrt popuštanja sile, osigurani su svi potrebni tehnički uvjeti, prikupljena su odobrenja od nadležnih tijela te je osiguran rebalans proračuna Hrvatskog restauratorskog zavoda za dodatne radove.
Unutar sljedećih mjesec dana planira se prenamjena postojeće skele in situ, postavljanje hidrauličke preše i dodatnih uređaja za praćenje konstrukcije (iz sigurnosnih razloga), pokušaj strojnog popuštanja sile te demontaža skele i vraćanje stare zaštitne ograde. Tek nakon uspješnog popuštanja sile osigurat će se sustavni konzervatorsko-restauratorski radovi. Planirani radovi su zahtjevi i izazovni, zahtijevaju pomno planiranje i usklađivanje multidisciplinarnog radnog tima i svih izvođača, a obavljaju se strogo prema smjernicama ICCROM-a (Centre for the Study of the Preservation and Restoration of Cultural Property) i uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.