Tijekom listopada obilježavaju se Dani Hrvatskoga državnog arhiva, središnje arhivske ustanove u Republici Hrvatskoj, ove godine posvećeni dvjema izuzetno važnim obljetnicama. Jedna je 380. obljetnica Škrinje povlastica u kojoj su pohranjene 144 isprave iz razdoblja od 13. do 18. stoljeća, na kojima se temelji hrvatska državnost, a koja se ujedno smatra i začetkom Arhiva. Druga je 110. obljetnica izgradnje monumentalne secesijske palače današnjega Hrvatskog državnog arhiva.
U sklopu događanja organiziranih između 17. i 22. listopada sudjelovali su i stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda. Predavanje Hrvatski restauratorski zavod i obnove zgrade Hrvatskog državnog arhiva održano je 18. listopada u 11 sati u dvorani Katalozi Hrvatskog državnog arhiva. Predavanje su činile tri cjeline. Nakon uvodnog dijela o povijesti i okolnostima gradnje zgrade Kraljevske sveučilišne knjižnice i Kraljevskoga zemaljskog arhiva na Marulićevu trgu (Edita Šurina, viši konzervator povjesničar umjetnosti), uslijedilo je predstavljanje konzervatorsko-restauratorskih radova na vanjštini i u unutrašnjosti zgrade pod vodstvom Zavoda osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća i početkom dvijetisućitih godina (Vladanka Milošević, konzervator savjetnik arhitekt u mirovini).
Fotoalbum
Posljednjom cjelinom predstavljeni su radovi poduzeti nakon zagrebačkoga potresa u ožujku 2020. godine (Boris Mostarčić, ravnatelj HRZ-a), a obuhvatili su u najvećoj mjeri popravak konstrukcije istaknutoga središnjeg volumena zaključenog kupolom, iznad Velike čitaonice, zajedno s restauratorskim radovima oštećenih elemenata dekoracije vanjskih plašteva i u unutrašnjosti. Plodonosna suradnja Hrvatskog restauratorskog zavoda i Hrvatskog državnog arhiva ostvarena je i u radovima posljednje obnove, a svakako će se i nastaviti. (EŠ)