Hrvatski restauratorski zavod sudjelovao je na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu "Važnost zaštićenih područja za očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti i održivi razvoj lokalne zajednice", u organizaciji Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije. Skup se održavao u povodu 15. obljetnice njihova osnivanja, 18., 19. i 20. listopada 2023. godine u Šibeniku.
Iznimne vrijednosti zaštićenih područja velik su izazov održivom socijalnom i gospodarskom razvoju lokalnih zajednica na području Šibensko-kninske županije, koje je potrebno uskladiti s dugoročnim ciljevima zaštite i očuvanja prirodne i kulturne baštine. Cilj skupa bila je stoga razmjena znanja i iskustava među stručnjacima koji mogu pridonijeti prosperitetu cijele zajednice te unatoč očekivanim promjenama dati svoj doprinos u očuvanju izvorne prirodne i estetske vrijednosti i naslijeđene povijesne baštine.
Izlaganja na skupu obuhvatila su brojne teme: uloga i važnost zaštićenih područja; ciljevi upravljanja; upravljanje ekološkom mrežom; zakonodavni okvir i instrumenti planiranja; stanje istraženosti prirodne i kulturne baštine; prijetnje i problemi zaštite i očuvanja; marketinški koncept i načini prezentacije; načini edukacije i interpretacije, oblici i razina održivog turizma; mogućnosti korištenja prirodnih dobara i gospodarski razvoj i utjecaj zaštićenih područja na razvoj lokalne zajednice.
U ime HRZ-a predavanje o polazištima za obnovu tvrđave sv. Nikole, koja je spomenik pod zaštitom UNESCO-a, a nalazi se u zaštićenom krajobrazu šibenskog kanala sv. Ante, održale su dr. sc. Krasanka Majer Jurišić, Ana Škevin Mikulandra i dr. sc. Marijana Krmpotić, a o istraženosti podmorja oko tvrđave Vesna Zmaić Kralj.
Krasanka Majer Jurišić, Ana Škevin Mikulandra, Marijana Krmpotić: Polazišta za obnovu tvrđave sv. Nikole u Šibeniku
Šibenska tvrđava sv. Nikole nalazi se na ulasku u kanal sv. Ante. Sagrađena je u prvoj polovici 16. stoljeća prema projektu inženjera Giangirolama Sanmichelija kao sastavni element vrlo složenog obrambenog sustava grada. Tlocrtni je oblik tvrđave u osnovi trokutast, rijedak za onodobne primjere fortifikacija, a istovremeno prilagođen funkciji i danostima terena. Takvo promišljeno i inovativno arhitektonsko rješenje rezultiralo je skladno oblikovanom tvrđavom jednostavnog i snažnog volumena. Sv. Nikola je spomenik izrazito visoke kulturno-povijesne i arhitektonske vrijednosti, važan ne samo u nacionalnom kontekstu nego i u kontekstu mletačkoga renesansnog graditeljstva. Hrvatski restauratorski zavod je prethodnih godina, temeljem ugovora s investitorom Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije i uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija, proveo opsežna arheološka, arhivska, konzervatorska, povijesnoumjetnička i tehnička istraživanja. Sagledavanjem cjeline, kao i pojedinih dijelova tvrđave, utvrđeni su prethodno nedefinirani ili pretpostavljeni konstruktivni ili oblikovni elementi koje se nastojalo preciznije odrediti materijalnim nalazima. Detaljnije su istraženi mogući nekadašnji pristupi tvrđavi, poput pasarele ili pak ulaza s kopnene strane, položaj i funkcioniranje fortifikacijskih elemenata, vrste materijala i načini gradnje, završna i umjetnička obrada, stanje i očuvanost te je uz analizu dostupnih pisanih i grafičkih izvora te pronađenoga arheološkog materijala iznesena i datacija. Prikupljenim rezultatima revalorizirane su pojedine utvrđene faze gradnje i preoblikovanja te je predložena buduća prezentacija, pri čemu su konzervatorski pristup uz primjenu metoda sanacije, konzervacije, restauracije i rekonstrukcije te nužnost očuvanja integriteta i spomeničkih vrijednosti šibenske tvrđave sv. Nikole, kao i uvjetovana reverzibilnost zahvata, odredili polazišta projektantskog pristupa.
Vesna Zmaić Kralj: Zaštitno arheološko rekognosciranje podmorja oko tvrđave sv. Nikola na ulazu u Kanal sv. Ante
Tijekom 2019. godine, u sklopu obnove tvrđave sv. Nikole na ulazu u Kanal sv. Ante, provedeno je arheološko rekognosciranje toga dijela šibenskog podmorja, u organizaciji Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda i u stručnoj suradnji s Međunarodnim centrom za podvodnu arheologiju u Zadru. Pregledano je podmorje oko tvrđave do 45 m dubine, suprotna strana kanala između rta Cipac i rta Debeli i okolne pličine i grebeni: hrid Ročni, pličina Roženik Veli i Mali i hrid Galiola te podmorje otoka Zlarina. Na plitkom platou kod hridi Ročni otkriveni su tragovi prapovijesnog naselja ili punkta za nadzor ulaska u kanal. Uz temelje suhozidne strukture u površinskom sloju pijeska pronađeni su ulomci prapovijesne keramike. Antičkom razdoblju pripadaju olovne prečke sidara i mjestimični nalazi amfora datirani od 2. stoljeća pr. Kr. do 2. i 3. stoljeća. Među kasnoantičkim nalazima najzastupljenije su sjevernoafričke kasnoantičke amfore i istočnomediteranske amfore tipa LRA 1 i 2. Iz ranosrednjovjekovnog, bizantskog razdoblja pronađeno je nekoliko varijanti globularnih LRA 2/13 amfora egejske provenijencije. Uz istočnu stranu utvrde pronađeni su brojni pokretni nalazi iz srednjovjekovnog, novovjekovnog i modernog doba: glazirano stolno posuđe talijanske proizvodnje, ukrašeno slikanim i sgraffito ukrasom, grubi kuhinjski lonci i staklene boce. Rezultati rekognosciranja uputili su na to da je skupina hridi i otočića od Ročnog do Škojića i Ljuljevca bila važna strateška točka za nadzor morskih putova šibenskim kanalom i kanalom sv. Ante od prapovijesti, kroz antičko, kasnoantičko, bizantsko i srednjovjekovno razdoblje do 16. stoljeća, kad je sagrađena utvrda, i kroz novi vijek do 20. stoljeća.
Program (PDF)