Impozantna župna crkva u Velom Lošinju podignuta je na istočnom dijelu gradske luke i svojim monumentalnim barokno-klasicističkim oblikovanjem dominira vizurom uvale. Prvotno je na njezinu mjestu bila gotička crkva posvećena sv. Antunu pustinjaku (opatu) i okružena grobljem, koja je od 1662. godine bila sjedište samostalne župe. Ta je crkva uništena u požaru 1675. godine, nakon čega je podignuta nova, trobrodna župna crkva posvećena istom titularu. Nedaleko od nje, na obližnjoj uzvisini, sagrađen je samostojeći zvonik s visokom piramidalnom kapom.
Postojeća crkva sv. Antuna opata posvećena je 1774. godine, a orijentirana je u smjeru sjever – jug. Crkva je jednobrodna s dubokim svetištem zaključenim polukružnom apsidom u kojoj je konzolno istaknuto pjevalište. Crkveni zidovi su raščlanjeni parovima pilastara velikoga reda, o koje se oslanja bogato profiliran istaknuti vijenac. Veliki svod nad lađom ukrašen je zidnim slikama s dekorativnim štukookvirima, dok je u sredini svoda svetišta slika na platnu autora Francesca Maggiota, uokvirena reljefnom štukodekoracijom koju je izveo Clemente Somazzi.
Crkva je uređena prema projektu Giovannija (Zuane) Besenghija (pogrešno čitan Berengo), a među bogatom opremom ističu se glavni oltar sv. Antuna, djelo Gašpara Albertinija iz Pirana iz 1774. godine, te pet raskošnih mramornih oltara koje je pomorski kapetan Gašpar Kraljeto otkupio iz ukinute crkve Santa Croce della Giudeca u Veneciji. Crkva obiluje i vrijednim umjetničkim djelima i kvalitetnim obrtničkim radovima. Među štafelajnim slikama ističe se pala Bogorodice s Djetetom i svecima, djelo Bartolomea Vivarinija iz 1475. godine, a među kiparskim ostvarenjima veliki mramorni kip Bogorodice od Sv. Krunice s kraja 17. stoljeća. Orgulje na pjevalištu su rad znamenitoga venecijanskog graditelja orgulja Gaetana Callida iz 1782. godine. U podu crkve su brojne nadgrobne ploče s natpisima i reljefnim prikazima.
Fotoalbum
Tijekom 2023. godine Hrvatski restauratorski zavod počeo je konzervatorsko-restauratorska istraživanja (voditeljica: Bernarda Ratančić, konzervator povjesničar umjetnosti, Odjel za konzervatorsku dokumentaciju nepokretne baštine, Služba za nepokretnu baštinu). Izrađena je arhitektonska dokumentacija (geodetska snimka i 3D sken) te detaljna fotodokumentacija postojećega stanja arhitekture i inventara. U sklopu programa planirana su povijesna i arhivska te restauratorska istraživanja na dijelovima arhitekture (zidovima, svodovima i ogradi pjevališta), čiji je cilj utvrditi izvorna obojenja i eventualne starije oslike. Inventar i crkvena oprema bit će kataloški obrađeni s opisom zatečenoga stanja, valorizacijom i smjernicama za restauratorske radove.
Crkvene orgulje trenutno su na restauraciji, a završetak radova planiran je za 2024. godinu. Ovogodišnjim programom HRZ-a obuhvaćen je i pregled postojećega stanja konstrukcije pjevališta, uz procjenu statičara i tehničko rješenje za sanaciju konstrukcije pjevališta, što je planirano u sklopu programa za 2024. godinu. (BR)