Tijekom 2022. godine izvedeni su cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi na suncobranu i kutiji od drva i kože iz Etnografske zbirke – svjetske Muzeja grada Rovinja (voditeljica: Sandra Juranić, Odsjek za papir i kožu, Odjel za tekstil, papir i kožu Službe za pokretnu baštinu). Zbirka sadrži predmete iz ostavštine tršćanske obitelji Hütterott koji su se do 1945. godine nalazili na otoku Sv. Andrija u njihovu vlasništvu. Riječ je o upotrebnim i ukrasnim predmetima koje je Johann Georg Hütterott kao uspješni gospodarstvenik i industrijalac te počasni konzul Japanskoga Carstva u Trstu donosio s poslovnih putovanja. Često je putovao u Japan pa su najvažniji i najbrojniji predmeti zbirke upravo oni japanskoga podrijetla. Među njima se ističu samurajski oklop, kutija od drva i kože za pohranu oklopa, slike na svili i plesni suncobrani od papira te veći broj oslikanih listova lepeza, svi iz 19. stoljeća.
Kutija od drva i kože (MGR-EW-134) naziva se yoroi bitsu i namijenjena je pohrani samurajskoga oklopa. Dimenzija je 47 x 39,5 x 41 cm, a sastoji se od drvene konstrukcije presvučene tamnosmeđom kožnatom presvlakom čiji su krajevi na sredini spojeni metalnim spajalicama, a na gornjem i donjem dijelu presavijeni preko ruba drvene konstrukcije. Na sredini stražnjega dijela kutije nalazi se bravica za zaključavanje, a pri vrhu su s dvije strane dvodijelne ručke za nošenje. Gornji i donji kutovi kutije ojačani su metalnim dijelovima učvršćenima čavlićima, a od četiri polukružne metalne nogice danas su preostale dvije. Kutija je u središnjem dijelu ukrašena utisnutim motivom kružnice s upisanim stiliziranim četverolatičnim cvijetom u čijem je središtu manji četverolatični cvijet, a oba su izvedena zlatnom bojom. Riječ je o ideogramu obitelji Settsu-Ikeda, poznatom ogranku japanskoga klana Ikeda, kojoj pripada i samurajski oklop iz zbirke Muzeja.
Kutija je zatečena bez poklopca, a u najlošijem stanju očuvanosti bili su metalni dijelovi zahvaćeni korozijom. Dio metalnih dijelova je nedostajao ili bio odvojen od kutije, zbog čega se odvojila i kožnata presvlaka pa je mjestimično bila vidljiva drvena konstrukcija. Oslik zlatom zatečen je dijelom preslikan, a boja je na pojedinim mjestima stanjena ili otpala. Kožnata presvlaka je bila degradirana, kruta, istrošena te popucana, posebno na dijelovima uz gornji i donji rub kutije koji su dodatno bili izobličeni i odvajali se od drvene konstrukcije. Zatečene su i perforacije kožnatog dijela nastale djelovanjem insekata, a na bridovima oštećenja nastala djelovanjem glodavaca.
Plesni suncobran (MGR-EW-133), dužine 66 i promjera 74 cm, dio je rekvizita za tradicionalnu japansku popularnu dramsku predstavu kabuki. Sastoji se od drvenoga drška i papirnate kupole oslikane temperom. Mehanizam za otvaranje suncobrana izrađen je od drvenih rebara i nosila te svilenih niti. Suncobran je oslikan prikazom močvarnoga pejzaža s čapljama, tužnom vrbom, voćkama u cvatu, perunikama te crvenim ružama i karanfilima većih dimenzija u maniri japanskoga slikarstva nihonga.
Fotoalbum
Papirnati nosilac kupole suncobrana bio je krt, mjestimično poderan i s nedostajućim dijelovima, osobito uz rubove, gdje je zatečen konac korišten za učvršćenje vanjskoga dijela. Suncobranu nedostaje donji dio drška, a zamijećene su i vodene mrlje te prethodne intervencije sanacije poderotina papira između rebara. Oštećenja bojenog sloja nastala su rukovanjem, a bila su izrazito prisutna na pregibima. Disfunkcionalnom mehanizmu za otvaranje nedostajale su neke svilene niti, a određeni je broj nosila i rebara bio polomljen. Pet nosila bilo je odvojeno od rebara, što je uzrokovalo dodatna oštećenja papirnate kupole.
Radovi na kutiji počeli su postupkom suhog čišćenja. Slojevi korozije na metalnim dijelovima očišćeni su mehanički, a potom su zaštićeni zaštitnim premazom, što je izvedeno u suradnji s kolegama s Odjela za restauriranje arheoloških nalaza Zavoda. Mokri postupak čišćenja kožnatih dijelova proveden je otopinom vode i deterdžentom za kožu koja je nakon sušenja omekšana sredstvom za mekšanje te potom pažljivo tretirana voskom za laštenje. Nedostajući dijelovi rekonstruirani su novom kožom istanjenom uz rubove i zalijepljenom restauratorskim ljepilom, a manje pukotine zapunjene su kitom od manjih fragmenata kože i navedenim ljepilom. Nadomještene nadopune potom su tonirane u lokalni ton. Na vidljivom dijelu drvene konstrukcije, na spoju kožnate presvlake, zatečene rupice od čavlića metalnog dijela zapunjene su drvenim kitom, a zatim je metalni dio ponovno montiran čavlićima. Fragmenti nove kože su retuširani. Nedostajući poklopac nije rekonstruiran.
Radovi na suncobranu počeli su postupkom suhog čišćenja. Uslijedila je konsolidacija zatečenih poderotina i oštećenja te dopuna nedostajućih dijelova japanskim papirom. Uklonjeni su materijali iz prethodnih neprimjerenih intervencija. Posljednja konsolidacija papirnatog nosioca provedena je na samom vrhu kupole, na spoju rebara gdje je nosilac većim dijelom bio popucan, a među rebrima je mjestimice i nedostajao. Ti su dijelovi nadomješteni manjim fragmentima japanskoga papira trokutastog oblika. Svi konsolidirani i rekonstruirani dijelovi potom su retuširani u lokalnom tonu suhim pastelama u olovci i akvarelnim bojama. Oslabljena drvena konstrukcija suncobrana učvršćena je tankim i čvrstim "lajsnicama" od bambusa lijepljenima na oštećena bambusova nosila. Ti dijelovi su koncem dodatno spojeni za rebra, dok je zatečeni plavi konac ostavljen slobodno unutar konstrukcije kako bi mehanizam otvaranja funkcionirao. Na nosilima mehanizma za otvaranje zatečene su aplikacije od ružičastog papira čije su poderotine konsolidirane. Na držak je postavljena pomična okrugla gumica koja zadržava suncobran u otvorenom položaju, s obzirom na to da taj mehanizam nedostaje. Nedostajući dio drška nije rekonstruiran.
Važan dio programa bila je izrada opreme za pohranu i izlaganje. Za suncobran je izrađena kutija od beskiselinskog kartona s držačima od polietilenske montažne pjene. (SJ/MBM)