Na tvrđavi Nehaj u Senju u sklopu proslave Dana grada Senja i blagdana svetog Jurja u ponedjeljak, 24. travnja 2023. otvorena je izložba Brodolom Mijoka – probuđena tajna murterskog mora. Za posjetitelje izložba je otvorena do 20. kolovoza 2023.
Uz Grad Senj i Gradski muzej Senj kao domaćine, glavni organizatori izložbe su Muzej grada Šibenika i Hrvatski restauratorski zavod, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija RH. Autorice izložbe su Vesna Zmaić (Odjel za podvodnu arheologiju, Hrvatski restauratorski zavod) i Marina Lambaša (Muzej grada Šibenika), a autor likovnog postava i grafičke opreme je Ante Filipović Grčić iz studija 2FG.
Izložba videoprojekcijom, edukativnim panoima i zbirkom predmeta na vizualno zanimljiv način predstavlja rezultate arheoloških istraživanja podmorskog nalazišta novovjekovnog brodoloma kod pličine Mijoka, nedaleko od otoka Murtera. Početkom 17. stoljeća na pličini Mijoka potopljen je brod s izuzetno zanimljivim, nesvakidašnjim teretom, koji se pokazao vrjednijim nego što je itko mogao pretpostaviti.
Nalazište je otkriveno sedamdesetih godina 20. stoljeća i sustavno devastirano do prijave arheolozima 2001. godine. Pet arheoloških kampanja financiranih sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i provedenih od 2006. do 2012. godine u organizaciji Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a, iznjedrilo je dragocjen i raznovrstan materijal te dalo brojne informacije o materijalnoj kulturi i životnom stilu na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Brod je bio nakrcan mahom luksuznom i dragocjenom robom, od predmeta za svakodnevnu uporabu: pribora za jelo, britvi, svijećnjaka, ogledala i naočala; ukrasne robe: prstenja s poludragim kamenjem, koraljnim niskama, češljevima, opremom za vaganje novca i zlata, sofisticiranim instrumentima: džepnim sunčanim satovima od slonovače u pozlaćenim kućištima, tehničkim olovkama i mjedenim lokotima sa šifriranim mehanizmom te neobično velikom količinom raznovrsnog srebrnog i zlatnog novca.
Fotoalbum
Teme izložbe obuhvaćaju tijek i metodologiju podvodnih arheoloških istraživanja te način trgovanja u velikim obrtničkim i trgovačkim središtima renesansne Europe, poput Nürnberga i Venecije. Proizvodi su u Veneciju dolazili kopnenim putem, a potom trgovačkim brodovima Jadranom plovili prema sredozemnom tržištu. Međutim, teret nije sretno stigao na odredište. Imajući u vidu vrlo dragocjenu robu i raznovrstan novac na omanjem plovilu bez ozbiljnoga topništva i opreme u skladu sa strogim pravilima pomorske trgovine toga doba, malo je vjerojatno da je riječ o trgovačkom brodu. Pretpostavlja se da se radi o ostacima lokalnog piratskog ili uskočkog jedrenjaka potonuloga s bogatim plijenom. Stoga je tvrđava Nehaj, kao glavno sjedište senjskih uskoka, vrlo prikladno mjesto za tu nesvakidašnju priču o tehnološkom i znanstvenom napretku renesansne Europe, o pomorskoj trgovini i prilikama na Jadranu, priču zaključanu u vremenu i prostoru na brodolomu Mijoka. (VZK)