Početkom 2024. godine, u sklopu redovite djelatnosti, provedeni su cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi na fragmentu oporuke od pergamene iz Hrvatskoga povijesnog muzeja (voditeljica: Majda Begić Jarić, Odsjek za papir i kožu, Odjel za tekstil, papir i kožu, Služba za pokretnu baštinu).
Fragment oporuke izrađen od pergamene i ispisan tintom dio je Dokumentarne zbirke I. Muzeja i datiran u 1446. godinu. Pergamena se uobičajeno upotrebljavala za izradu isprava i knjiga i najčešće se proizvodila u samostanima. Rukopis je derivat latinice, ukrašen inicijalom slova N. Inicijal se ističe veličinom i oblikom te ornamentalnim i geometrijskim elementima.
Oporuka je bila višestruko presavijena, što je rezultiralo brojnim većim strukturnim oštećenjima kojima je ugrožena cjelovitost predmeta. Višegodišnja preklopljenost i nestabilni uvjeti pohrane uzrokovali su znatne deformacije pergamene (nabori, iskrivljenja, poderotine, istanjenja, dehidriranost i krtost kolagenskih vlakana), a time i promjene u strukturi kolagenskih lanaca. Nosilac pergamene bio je strukturno nestabilan, posebice u donjem dijelu, s izraženim nedostacima nastalima zbog požara, djelovanja kemikalije ili glodavaca.
Nakon istraživačkih radova u sklopu kojih je izrađena dokumentacija i fotodokumentacija, uslijedile su probe i analize materijala kako bi se stekao bolji uvid u stanje predmeta, vrstu i porijeklo primijenjenih materijala te odredilo najprimjerenije sredstvo za nastavak radova. Zahtjevni dio bila je identifikacija vrste pergamene koja se određuje prema obradi i vrsti kože. Analizom površine pergamene, primjenom digitalnog mikroskopa DinoLite, ustanovljeno je da je riječ o telećoj pergameni (raspored rupa folikula dlaka postavljen je u linijama u kosim redovima od tri, pet i sedam rupa).
Fotoalbum
Odabranim brisaćim sredstvom uklonjena je površinska nečistoća, a dočišćavanje pergamene nastavljeno je polarnim otapalima, da bi se smanjile promjene boje i kiselost te izvukla dublje vezana nečistoća. Pritom je trebalo paziti na kontrolirano vlaženje jer je pergamena iznimno higroskopan materijal, posebno osjetljiv na vlagu. Zbog bioloških oštećenja od glodavaca, insekata i mikroorganizama, dijelovi pergamene dodatno su dezinficirani tamponima vate ovlaženima u etilnom alkoholu.
Kako bi se vratila fleksibilnost i elastičnost kolagenskih vlakana, pergamena je postavljena u komoru za ovlaživanje s ultrasoničnim raspršivačem vlage da bi se postupno i kontrolirano dodavala izgubljena vlaga. Zatim je izvedeno omekšavanje pergamene na vakuumskom stolu uz laganu usisnu silu. Veći pregibi i nabori izravnati su polaganjem na metalnu podlogu, a na pregibe su s lica položeni neodimijski magneti koji su svojom silom ispravili kolagenska vlakna. Nakon toga provedeno je ravnanje cijele pergamene u hidrauličnoj preši.
Poderotine i nedostaci nosioca ojačani su japanskim papirom te europskim papirima i celuloznim ljepilom. Izrađen je retuš da bi se ujednačila površina novih, rekonstruiranih dijelova u japanskom papiru i izvornih dijelova pergamene. Nakon izvedenih radova, za povelju je izrađen paspartu za pohranu. (ET, MBJ, MBM)