Crkva sv. Antuna Padovanskog u Rabu dio je zaštićene povijesne urbane cjeline grada Raba, upisane u Registar kulturnih dobara RH pod oznakom Z-2700. Crkva sv. Antuna Padovanskog sagrađena je u 17. stoljeću na početku današnje Srednje ulice, na sjevernom dijelu stare gradske jezgre. Smjestila se između dviju velikih rapskih palača: palače obitelji Nimira i palače obitelji Dominis. Naručitelj njezine gradnje, kao i glavnog oltara, bio je svećenik Francesco Brazza, a crkvu je posvetio biskup Dominius Gaudentis 1665. godine.
Prema ugovoru s Gradom Rabom, Hrvatski restauratorski zavod potkraj 2023. godine sklopio je ugovor za provedbu konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i izradu elaborata za crkvu, u cilju utvrđivanja izvornih svojstava oblikovanja, valorizacije povijesnih slojeva i smjernica za obnovu (voditeljica: dr. sc. Krasanka Majer Jurišić, Služba za nepokretnu baštinu). Radovi su izvedeni tijekom prve polovice 2024. godine.
Provedeno je više specijalističkih istraživanja, priređen je povijesni pregled temeljen na podacima prikupljenim iz relevantne literature, konzervatorske dokumentacije i izvorne arhivske građe, izrađena je detaljna fotodokumentacija postojećega stanja, kao i analiza oblikovanja i tlocrtnog rješenja. Arhitektonsku dokumentaciju postojećega stanja za potrebe istraživanja ustupio je Grad Rab (snimku izradili: Arhitektura arba d.o.o., Rab, 2023.). Nadalje, obavljeno je sondiranje naliča, žbuka i građe, utvrđeno je stanje klesanih kamenih elemenata, sakralnog inventara te opreme i elemenata završnog oblikovanja, zajedno s opisima, stanjem očuvanosti i prijedlozima radova. Utvrđeno je građevinsko stanje crkve (Intrados projekt d.o.o.), a istraživanja su dopunjena pratećim laboratorijskim ispitivanjima koja su uključila stratigrafsku analizu, fizikalnu i mikroskopsku analizu žbuka, XRF pigmenata, kvalitativnu i kvantitativnu analizu soli, ispitivanje starosti metodom C14, FTIR spektografiju i mikroskopsku analizu drva (osim u Prirodoslovnom laboratoriju HRZ-a, ispitivanja su obavljena i na Institutu Ruđer Bošković).
Fotoalbum
Crkva sv. Antuna u Rabu skladan je spoj skromne arhitekture i jednostavno uređene unutrašnjosti, usmjerene glavnom oltaru. Smirenost, kao i prilična skučenost prostora, u skladu je s osobinama njezinih zaštitnika i izabranoga titulara. Važna je kao primjer donacije imućnoga pojedinca, Francesca Brazze, stanovnika Raba (neovisno o izvornom podrijetlu njegove obitelji), uključenog u važnije vjerske strukture u Veneciji. On je crkvu sv. Antuna dao sagraditi i opremiti kvalitetnim umjetninama, ujedno je određujući te financijski osiguravajući kao mjesto aktivne liturgije dugi niz godina, ali i kao mjesto svoje grobnice. Tako je ona odraz osobne pobožnosti i iskaz mogućnosti i ukusa, što zasigurno crkvu ističe među drugim primjerima sakralne arhitekture Raba. Konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima provedenima 2024. godine prepoznate su još neke vrijednosti te volumenom male crkve. Njezinoj važnosti u urbanističkom određenju sjeverozapadnoga dijela stare gradske jezgre, te već istaknutoj vrijednosti glavnog oltara kao kvalitetnog mletačkog rada druge polovice 17. stoljeća, svakako valja pridodati i povijesnu slojevitost njezinih zidova. Način na koji je crkva doista 'ugrađena' u zatečenu zidanu građu, potpuno se koristeći prethodnim strukturama i prilagođavajući ih novom oblikovanju i zadanoj funkciji, pokazuje majstorstvo samoga graditelja, ali i njegovu domišljatost i racionalnost. (KMJ)