Kompleks franjevačkog samostana i crkve sv. Lovre nalazi se unutar gustog tkiva stare gradske jezgre Šibenika, iznad katedrale. Franjevci su u Šibenik došli sredinom 17. stoljeća, bježeći s Visovca pred turskom opasnošću, preko Vrulje, Žirja i Pirovca. Konačno odredište za podizanje novoga franjevačkog samostana bio je otok Žirje, ali zbog pojave kuge u Šibeniku 1649. godine, gradnja se, za koju je dobivena i dozvola prethodne 1648., nije dogodila. Franjevci su ostali u Šibeniku na ispomoć potrebitom narodu. Smjestili su se u gotičku palaču iz 15. stoljeća, koju im je navodno na korištenje ustupio generalni providur za mletačku Dalmaciju i Albaniju Leonardo Foscolo, s tim da je palača zapravo bila u vlasništvu šibenskoga Malog kaptola. Palaču su franjevci i kupili 1654. godine, zajedno s okolnim kućama, koje su prema mogućnostima postupno otkupljivali i na taj način proširivali posjed. Godine 1656. dobili su i dozvolu za gradnju crkve. Crkva je posvećena sv. Lovri mučeniku, u čast generalnoga providura Lorenza Dolfina. Gradila se sporo zbog nedostatka novčanih sredstava koja su franjevci dobivali uglavnom dobrovoljnim prilozima i prikupljajući milostinju, pa je završena tek početkom 18. stoljeća, do 1720. godine. U gradnji su sudjelovali u najvećoj mjeri domaći majstori, klesari i zidari. Crkva je propovjedničkog tipa, jednobrodna, pravokutnog tlocrta s upisanom polukružnom apsidom. Očuvani barokni inventar u najvećoj mjeri datira s kraja 18. stoljeća, dok je oslik stropa lađe i kalote svetišta izveden 1934. godine. Sjeverno, uz glavno pročelje crkve, nalazi se troetažni zvonik, podignut potkraj 18. stoljeća, i južnije sakristija. Zvonik je stradao u Drugome svjetskom ratu kad je uništena njegova barokna lukovica. Ispred zvonika i pročelja je špilja Gospe Lurdske, podignuta 1926. godine.
Fotoalbum
Franjevački samostan smješten je južno od crkve. Povezan je s njom lučnim prolazom koji premošćuje ulicu i kojim se u razini kata pristupa u prostor pjevališta. Samostanski kompleks zapravo je nastao obuhvaćanjem niza povezanih manjih zgrada, među kojima se reprezentativnošću detalja ističe spomenuta gotička palača Foscolo.
Iako relativno jednostavne i skromne arhitekture, šibenski samostanski kompleks sv. Lovre čuva bogatu i veoma vrijednu zbirku umjetničkih djela i arhivsku građu koju su franjevci pomno prikupljali tijekom svoje duge povijesti, što je od velike važnosti za događanja u više stoljeća u Šibeniku i široj okolici. Kompleks je nezaobilazno mjesto ne samo u vjerskoj nego i u kulturnoj i povijesno-umjetničkoj slici grada.
Godine 2023. Hrvatski restauratorski zavod počeo je s izradom temeljne konzervatorske dokumentacije za franjevački samostanski kompleks (voditeljica: dr. sc. Krasanka Majer Jurišić, Služba za nepokretnu baštinu), a aktivnosti se nastavljaju (voditeljica: Edita Šurina, Odjel za konzervatorsku dokumentaciju nepokretne baštine). Do sada je izrađena i dopunjena arhitektonska dokumentacija postojećega stanja crkve i samostana uz detaljnu fotodokumentaciju. Počela su i istraživanja bogatog fonda arhivske građe pohranjene u samostanu, koja će uz predstojeća sveobuhvatna konzervatorsko-restauratorska istraživanja biti podloga za izradu prijedloga prezentacije i smjernica za daljnje radove i u konačnici očuvanje višestoljetnoga franjevačkog samostanskog kompleksa. (EŠ)