Potreba za organiziranom brigom za spomenike u Dalmaciji rezultirala je osnivanjem Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju sa sjedištem u Splitu, 1945. godine. Pod ravnateljstvom Cvite Fiskovića, devet godina kasnije, u okviru Konzervatorskog zavoda osnovana je prva institucionalizirana i organizirana restauratorska radionica u Splitu, koja je djelovala do 1997. godine, kada Vlada Republike Hrvatske osniva Hrvatski restauratorski zavod sa sjedištem u Zagrebu te mu pripaja splitsku radionicu.
Godine 2002. Restauratorski odjel Split konačno useljava u novoizgrađeni, tehnološki opremljen radni prostor u Porinovoj ulici, a kasnije, zbog većeg obujma i složenosti radova, i prostor nekadašnje Vojarne na Dračevcu.
Danas u Restauratorskom odjelu Split djeluju radionice za konzerviranje-restauriranje slika na različitim nosiocima, drvene polikromirane skulpture, kamene plastike, zidnog slikarstva, mozaika i štukatura. U Odjelu je trajno zaposleno 25 stručnih djelatnika koji izazovne konzervatorsko-restauratorske poslove obavljaju uz podršku povjesničara umjetnosti i kolega iz Prirodoslovnog laboratorija Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu te u suradnji s drugim znanstvenim institucijama i partnerima u Hrvatskoj i inozemstvu. Djelatnost splitske radionice naslanja se na izuzetno vrijednu, dugotrajnu praksu i bogato iskustvo restauratora majstora iz prvih generacija restauratorske prakse u Dalmaciji, čije se naslijeđe, znanja i vještine dograđuju u skladu sa suvremenim načelima i metodologijama konzervatorsko-restauratorske struke. Suradnje s domaćim i inozemnim stručnjacima te stalno ulaganje u usavršavanje djelatnika nezaobilazni su dio stručnog i kvalitetnog razvoja Odjela. Programima rada obuhvaćena su kulturna dobra iz različitih razdoblja, od antike do 20. stoljeća, kojima se pristupa individualno, istražujući njihova tehnološka svojstva te stilske i povijesne vrijednosti, a na temelju rezultata istraživanja i u suradnji s konzervatorima Ministarstva kulture i medija RH te brojim drugim stručnjacima implementiraju se specifična tehnološka rješenja s ciljem njihove materijalne zaštite i očuvanja njihovih vrijednosti. Stotine su umjetnina, osobito s područja priobalja i otoka, u prostorima splitske radionice i pod rukama vještih konzervatora-restauratora, pregledane, dokumentirane, istražene te konzervirane i restaurirane.
Fotoalbum
Restauratorski odjel Split, također, ima važnu ulogu u edukaciji novih generacija konzervatora-restauratora. Kroz trajnu suradnju s Umjetničkom akademijom u Splitu i drugim obrazovnim ustanovama, Odjel pruža studentima mogućnost stjecanja praktičnih znanja na konkretnim projektima, čime osigurava kontinuitet stručnosti i kvalitete u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti. Edukacija, istraživanje i dokumentiranje neupitno moraju biti ključne komponente svakog restauratorskog djelovanja, a splitska radionica nastavlja biti mjesto gdje se teorija i praksa susreću s ciljem očuvanja kulturne baštine.
Povodom ove obljetnice, važno je prisjetiti se i zahvaliti svim pojedincima koji su tijekom desetljeća pridonijeli razvoju splitske restauratorske radionice. Njihova predanost, stručnost i ljubav prema umjetnosti omogućili su da se brojna umjetnička djela sačuvaju za buduće generacije, a splitska radionica ostaje temeljna institucija za očuvanje kulturne baštine Dalmacije i njezine okolice.
Obljetnica je prigoda ne samo za slavlje nego i za promišljanje o budućnosti. Splitskoj radionici predstoje novi izazovi, ali i nove prilike. Samo uz kontinuirano ulaganje u znanje, tehnologiju i suradnju, splitski će restauratori, i u narednim desetljećima, nastaviti raditi s entuzijazmom i profesionalnošću, predano čuvajući bogatu kulturnu baštinu koja nas sve obvezuje. (AG)