Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru na lokalitetu Nadin – Gradina s kraćim prekidima vodio je arheološka istraživanja od 2005. do 2020. te je istražen dio naselja i nekropole željeznodobnog i rimskog naselja. Tijekom 2018. godine istražena je intaktna helenistička grobnica datirana u 2. i 1. st. pr. Kr., prva takve vrste u Liburniji, u kojoj je bilo pokopano najmanje 226 osoba, s velikom količinom prateće metalne i keramičke građe. Od keramičke građe pronađeno je više od dvjesto posuda, od kojih je najviše helenističkih reljefnih kratera, zdjelica i reljefnih kupa. Riječ je o keramičkoj zbirci neprocjenjive vrijednosti.
Tijekom 2023. godine na Odjelu za restauriranje arheoloških nalaza Hrvatskog restauratorskog zavoda, zahvaljujući suradnji s Odjelom za arheologiju Sveučilišta u Zadru, provedeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na 15 helenističkih reljefnih kratera s toga lokaliteta (voditeljica: Maša Vuković Biruš, Odjel za restauriranje arheoloških nalaza, Služba za arheologiju).
Prije radova je izrađena fotografska dokumentacija postojećega stanja te su obavljena preliminarna konzervatorsko-restauratorska istraživanja. Predmeti su uglavnom u dobrom stanju očuvanosti. Na površini su bili vidljivi tragovi gorenja te kalcitne naslage, a struktura materijala je kvalitetna i čvrsta. Ulomci većine kratera su različiti, što upućuje na izloženost vatri nakon lomljenja. Krateri su izrađeni na lončarskom kolu i u kalupima od fine, dobro pročišćene gline. Na većini je sačuvana prevlaka od fine gline u crvenoj ili crnoj boji.
Fotoalbum
Neki su predmeti bili polijepljeni neutvrđenim ljepilom pa je na njima bilo ostataka ljepljivih traka. Nalazi su oprani te su uklonjene površinske nečistoće. Većina predmeta bila je prekrivena kalcifikatom, koji je s površine uklonjen mehaničkim načinom i kemijskim sredstvima, nakon čega su predmeti ispirani više sati tekućom vodom. Uklonjeni su ostaci ljepljivih traka, od kojih su neke ostavile neuklonjive tragove. Već spojeni predmeti su rastavljeni te su s ulomaka uklonjeni ostaci ljepila.
Nakon čišćenja, predmeti su strukturalno konsolidirani odgovarajućim sredstvom. Potom su ulomci preliminarno lijepljeni krep-trakom te trajno ljepilom za arheološku keramiku. Za integraciju je upotrijebljen alabasterni gips. Reljefni ukrasi su rekonstruirani uzimanjem otisaka originala zubarskim silikonom. Nakon obrade gipsa ručnim alatom i ponovnog čišćenja, gips je nijansiran akrilnim bojama nekoliko nijansi svjetlijim tonom, kako bi se vidjela razlika između originalnih i rekonstruiranih dijelova. Nekoliko predmeta nije imalo nožicu ili obje ručke pa na takvim predmetima nisu rekonstruirani dijelovi koji nedostaju.
Svi predmeti su nakon završenih radova fotografirani. U izradi je pisana restauratorska dokumentacija, nakon čega će biti vraćeni nadležnom arheologu. (MVB)