Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka čuva bogatu muzejsku građu o prošlosti grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Hrvatskoga primorja od vremena prve naseljenosti u prapovijesti do 20. stoljeća. Predmeti su organizirani unutar arheološkog, etnografskog, umjetničkog, kulturno-povijesnog i pomorsko-povijesnog odjela, odnosno u 32 zbirke. Bivša Guvernerova palača, u kojoj je Muzej smješten od 1948., historicističko je zdanje upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture RH. Gradnja palače trajala je od 1893. do 1896., a njezino projektiranje i nadzor bili su povjereni mađarskome profesoru Alajosu Hauszmannu.
Dio stalnog muzejskog postava čini bogato rezbareni namještaj od hrastovine; sastoji se od četiri stola i pet klupa s naslonom. Izrađen je u Mađarskoj za potrebe Guvernerove palače početkom 20. stoljeća u neorenesansnom stilu.
Najveća i najbogatije ukrašena klupa s naslonom nalazi se na prvom katu između dva kraka ulaznog stubišta. Klupa s naslonom, tal. cassapanca, razvila se kao poseban tip namještaja u 16. stoljeću u Firenci kao kombinacija škrinje i klupe s postranim naslonima za ruke; često je bila oslikavana ili ukrašavana bogatim rezbarijama. Prednja strana donjega dijela klupe ukrašena je kompozicijom izvedenom u visokom reljefu. Središnji oval krasi ležeći lik starca s posudom iz koje teče voda, što predstavlja simbol grada Rijeke. U pozadini u plitkom reljefu prikaz je Trsatske gradine. Pravokutne ploče s lijeve i desne strane omeđene su stupićima s lavljim glavama, a oko podnožja je vijenac od stiliziranog akantusova lišća. Donji dio je rukonaslonima u obliku grifona skupljenih krila povezan s naslonom za leđa rezbarenim također u visokom reljefu. Ploča naslona je razvedena, pravilnija i omeđena frizom popunjenim rozetama. U središnjem dijelu, uz vitice i volute, nalaze se anđeli raširenih krila koji pridržavaju štit i krunu. S obje ih strane flankiraju po jedan hipokamp, sidro i trozubac. Iznad završnoga friza rezbareno je hrastovo i lovorovo lišće s plodovima, a u njihovu središtu sjedi sup velikih razmaknutih krila i spuštene glave.
Fotoalbum
Na klupi su 2021. godine provedeni cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi (voditeljica: Tijana-Annar Trputec Strčić, Odjel za namještaj i drvene konstrukcije, Služba za pokretnu baštinu). Konstrukcija klupe bila je stabilna; mjestimično su bile vidljive raspukline na spojevima poleđinskih dasaka i rezbarija te mnoga mehanička oštećenja površine. Sjedište je bilo izblijedjelo i raspucano po dužini. Nedostajali su dijelovi rezbarija na leđnom naslonu – dijelovi konopa na oba sidra, dio desnog trozupca, nekoliko hrastovih i lovorovih listova na vijencu, mnogo sitnih dijelova, kao i orlov kljun na desnom rukohvatu. Površina je potamnjela od slojeva nečistoće i naknadnih premaza. Bila su vidljiva oštećenja drvotočaca (izlazne rupice). Radovi su počeli stolarskom konsolidacijom konstrukcije. Umetnute su hrastove letvice u raspukline između poleđinskih dasaka naslona, a toplim koštanim ljepilom zalijepljeni su rasklimani spojevi i dijelovi rezbarija i profilacija. Analizom laka metodom infracrvene spektroskopije (FTIR) utvrđeno je da je završni sloj na klupi prirodni mastiks lak koji je s vremenom izuzetno potamnio. Budući da je to bio jedini nađen sloj laka, pokušalo ga se sačuvati u što je moguće većoj mjeri; zato je tek površinski stanjen, da bi se uklonile nečistoće. Izvedene su rekonstrukcije nedostajućih dijelova rezbarija i profilacija drvom hrasta. Oštećenja su zatvorena dvokomponentnim pigmentiranim kitom, postavljen je retuš i površina je zaštićena kombinacijom mastiks laka i mikrokristalinskog voska. (TATS)