Gradska loža u Trogiru podignuta je u 14. stoljeću na jugozapadnom uglu glavnoga gradskog trga. To je osebujno arhitektonsko-skulpturalno spomeničko djelo rane renesanse u Dalmaciji. Trostrešno drveno krovište nose stupovi s korintskim kapitelima na njezinu sjevernom i zapadnom kraju te kamene konzole na južnom i istočnom. Između stupova je kamena ograda, prekinuta polukružnim stubama i metalnim vratima. Sudački stol i klupa pripisani su radionici Tripuna Bokanića i rezultat su restauracije lože početkom 17. stoljeća.
Na istočnom zidu, iznad sudačkoga stola, nalazi se složena reljefna kompozicija Nikole Firentinca, nastala na vrhuncu trogirske renesanse i nazvana retablom Pravde. Datirana je natpisom iz 1471. godine i grbovima knezova Alviza i Ludovika Landa u donjem dijelu, predeli. Sastoji se od jedanaest uokvirenih polja, unutar kojih su visoki reljefi. Središnje polje je prazno od 1932. godine, kad su Trogirani vandalski uklonili prikaz mletačkoga lava. Bočno od toga prikazane su figure trogirskih zaštitnika: sv. Ivana Trogirskog s modelom grada u ruci i sv. Lovre s atributima muke – rešetkama. Iznad njih su medaljoni iz kojih izviruju anđeli s natpisima. U horizontalnom pravokutnom polju iznad praznog s nedostajućim lavom, prikazana je personifikacija Pravde s vagom u ruci koja sjedi na sferi nošenoj krilima. Umetanje grba obitelji Cornaro lijevo i grba grada Trogira desno od skulpture Pravde također je rezultat restauracije lože početkom 17. stoljeća. Unutar krajnjih okomitih bočnih polja detaljno su klesani svijećnjaci na blago skošenoj podlozi koji podsjećaju na one na ulazu u kapelu sv. Ivana Trogirskog u katedrali. Zona predele podijeljena je dvjema akantusovim konzolama u tri dijela: u središnjem je natpis između grba i orla, a u bočnima po jedna lisnata konzola koja podupire bazu svijećnjaka. Reljefni retabl integralni je dio istočnoga zida. Sastoji se od velikih međusobno montažno povezanih kamenih ploča koje su glatko klesane.
Fotoalbum
Reljef je stalno izložen vanjskim atmosferilijama pa je utjecaj vjetra i kiše uzrokovao kritičnu eroziju površine. Na nekim mjestima nedostaje i do nekoliko centimetara originalne površine. Rezultati laboratorijskih analiza pokazali su visoku koncentraciju štetnih topivih soli, što na određenim dijelovima kamena rezultira osipanjem, listanjem i otpadanjem.
Hrvatski restauratorski zavod (voditeljica: Helena Ugrina, Odsjek za kamenu plastiku Split, Služba za nepokretnu baštinu) počeo je u kolovozu 2023. s dokumentacijom, istraživanjima i probnim konzervatorsko-restauratorskim radovima na kamenoj plastici. U prvoj fazi radova snimit će se reljef kombinacijom 3D snimanja i fotogrametrije, provesti povijesna i konzervatorska istraživanja te istraživački konzervatorsko-restauratorski radovi na kamenoj plastici, koja uključuju i probna čišćenja te konsolidaciju. Detaljnije stanje kamene građe bit će poznato nakon dobivenih rezultata ostalih laboratorijskih analiza koji su nužni za izradu dokumentacije i metodologije restauratorskih radova planiranih za 2024. godinu. (HU)