Kompleks Eufrazijeve bazilike jedna je od najbolje očuvanih cjelina ranokršćanske arhitekture na svijetu i pripada najvažnijim svjetskim povijesnim spomenicima, pa je 1997. godine uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Kompleks je smješten uz sjeverni rub poluotoka na kojem je povijesna jezgra Poreča, čija je urbanistička matrica, temeljena na ortogonalnom sustavu karda i dekumana, okosnica arhitektonske kompozicije sklopa.
Dijelovi sklopa iz 6. stoljeća (trobrodna bazilika, atrij s kvadriportikom, memorijalna kapela i biskupska palača) do danas su ostali gotovo u cijelosti očuvani, a djelomično su u izvornoj funkciji. U gradnju iz 6. stoljeća uklopljene su starije građevinske strukture datirane u 5. stoljeće (sloj tzv. predeufrazijane) o kojima, među ostalim, svjedoče brojni arheološki ostaci i oktogonalna krstionica u zapadnom produžetku današnje katedrale, kojoj je u 11. stoljeću prizidan zvonik, dovršen u 16. stoljeću.
Krstionica porečke katedrale jedna je od najbolje očuvanih iz ranokršćanskog razdoblja. Ima tlocrt pravilnog osmerokuta kojem se pristupa iz atrija, kroz vrata na njezinu istočnom zidu. Na zapadnom zidu je noviji ulaz u prizemlje zvonika. Današnji izgled krstionice rezultat je nekoliko intervencija provedenih u 19. i 20. stoljeću, od kojih je ona iz prve polovice 20. stoljeća većinski zaslužna i za današnji izgled cijelog kompleksa.
Nakon radova na cjelovitoj obnovi zvonika, dovršenih u ljeto 2020. godine, i izrade potrebne projektne dokumentacije, u sklopu programa Hrvatskog restauratorskog zavoda (voditeljica projekta: Borka Milković, Služba za odjele izvan Zagreba 3) potkraj 2022. i početkom 2023. godine izvedeni su radovi obnove konstrukcije i zamjene pokrova krovišta nad krstionicom. Podizanje skele za izvođenje radova na krovištu omogućilo je detaljan pregled gornjih zona zidova krstionice, provođenje konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i dokumentiranje stanja te radove na prezentaciji različitih faza gradnje.
Provedenim istraživanjima potvrđene su prijašnje pretpostavke o visokom stupnju očuvanosti struktura krstionice iz 5. i 6. stoljeća te su dopunjene novim saznanjima, prema kojima postoji vrlo velika vjerojatnost da najveći dio zidova krstionice (sve do visine početaka lukova današnjih prozora) potječe upravo iz tih ranih faza gradnje. Provedena istraživanja također su potvrdila postojanje dijelova monumentalnog latiničnog natpisa u dva retka, urezanog u fini sloj završne žbuke, čije su tragove restauratori Hrvatskog restauratorskog zavoda otkrili još 2018. godine pri uzimanju uzoraka žbuke za početna laboratorijska istraživanja. Vjerojatno se radi o sinopiji, odnosno pripremi za izvođenje natpisa u (zasad) nepoznatoj tehnici. Zbog visine na kojoj se nalaze, ostaci natpisa nisu vidljivi iz vizure posjetitelja.
Fotoalbum
Istraživanja i prezentacija zone zidova ispod natpisa uslijedit će u sljedećim fazama provedbe projekta, s obzirom na to da su interpretacijski vezani ponajprije uz buduća arheološka istraživanja u unutrašnjosti krstionice te u prostorima u njezinoj neposrednoj blizini.
Ovogodišnja istraživanja i preliminarnu interpretaciju rezultata proveli su dr. sc. Ivan Matejčić i Toni Šaina, viši konzervator-restaurator s Odsjeka za zidno slikarstvo i mozaik, sjedište Rijeka Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Pod vodstvom Tonija Šaine, u sezoni 2022./2023. provedeni su i konzervatorsko-restauratorski radovi interventne zaštite dijelova mozaika arheološke zone u sjevernom dijelu kompleksa. Izrađena je dokumentacija postojećega stanja mozaika koja je, osim za bilježenje oštećenja i provedenih intervencija, poslužila i kao podloga za razlikovanje kopije i izvornih dijelova mozaika u komparaciji s dostupnom arhivskom dokumentacijom. Konzervatorsko-restauratorski radovi na mozaicima uključili su uklanjanje privremene zaštite i čišćenje površine mozaika te opšivanje i učvršćivanje nestabilnih dijelova mozaičke površine, materijalima odabranima prema prethodno izvedenim probama.
Projekt Hrvatskog restauratorskog zavoda na obnovi kompleksa Eufrazijeve bazilike nastavlja se daljnjim istraživanjima, izradom potrebne dokumentacije, konzervatorsko-restauratorskim radovima i radovima sanacije najugroženijih struktura te prezentacije ostalih. (BM)