Zagrebačka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana i Ladislava, teško oštećena u potresu 2020. godine, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine te pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Nalazi se unutar prostornih međa kulturnog dobra „Povijesna urbana cjelina grada Zagreba“.
Ugovorom sa Zagrebačkom nadbiskupijom i sredstvima koja je osiguralo Ministarstvo kulture i medija RH, Hrvatski restauratorski zavod je 2022. i 2023. godine proveo opsežne konzervatorsko-restauratorske radove koji su uključili istraživanja, izradu konzervatorskog elaborata te pružanje usluge konzervatorsko-restauratorskog nadzora tijekom izvođenja hitnih mjera sanacije konstrukcije (voditeljica: dr. sc. Krasanka Majer Jurišić, konzervator savjetnik povjesničar umjetnosti, Služba za nepokretnu baštinu), u skladu s Mjerama zaštite koje je nakon potresa izdao nadležni Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.
Konzervatorski elaborat (svezak I – IV) dovršen je u proljeće 2023. godine i sadrži povijesni pregled gradnje, arhitektonskih preinaka i opremanja katedrale, kao i analizu prostornih i oblikovnih karakteristika, građevinskog stanja i oštećenja; obavljena su potrebna arhivska istraživanja te pregled i analiza relevantne literature i prethodno izrađene konzervatorske i građevinske dokumentacije. Također su provedena specijalizirana konzervatorsko-restauratorska istraživanja, usklađena s potrebama nužnih zahvata konstruktivne sanacije. Uključila su sondiranje žbuka, naliča i građe, istraživanja i dokumentaciju umjetničkog i sakralnog inventara (povijesne podatke, opise i utvrđivanje stanja očuvanosti te prijedloge potrebnih radova i sheme za zaštitu tijekom građevinske sanacije katedrale), opreme i elemenata završnog oblikovanja (katalog klesanih kamenih elemenata, grafite, grbove, klesarske znakove, dekorativni i figurativni zidni oslik, stolariju i metal, vitraje, pokrov te podne obloge – keramiku, kamen, mozaik), uz povijesno-umjetničku obradu. Za potrebe istraživanja korišteno je i laboratorijsko ispitivanje sastava i vrsta materijala, utvrđivanje stratigrafije, ispitivanje starosti metodom C14, analiza pigmenata, veziva i soli. S obzirom na to da su dosadašnji arheološki podaci o položaju na kojem je katedrala i općenito području Kaptola izuzetno oskudni, izrađen je pregled svih prethodnih rezultata, uz analizu i prijedlog potrebnih daljnjih istraživanja, u skladu s dosad poznatim povijesnim podacima, uz prijedlog sustavnog istraživanja ne samo prostora unutar današnje katedrale i odabranih položaja uz nju nego i cijelog dostupnog prostora unutar perimetra bedema. Tijekom istraživačkih radova bilježeni su nalazi i pojedini karakteristični oblikovni elementi, a terenska arhitektonska dokumentacija poslužila je za pripremu grafičke dokumentacije nalaza. Također su fotografirane sve faze istraživanja i nalazi.
Fotoalbum
U istraživanjima su, osim brojnoga tima stručnjaka Hrvatskog restauratorskog zavoda i uz stručnu suradnju s kolegama iz Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, sudjelovali i vanjski suradnici: povjesničari s Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istraživači s Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba, stručnjaci s Instituta Ruđer Bošković, stručnjaci iz Nadbiskupskog arhiva te iz Ureda za kulturna dobra i Riznice zagrebačke katedrale. Arhitektonska dokumentacija postojećega stanja i grafički prilozi izrađeni su za potrebe elaborata na podlogama koje je Zavodu ustupila Zagrebačka nadbiskupija, na temelju snimki tvrtke Foretić i sinovi d.o.o., a ortofoto snimke oslika svodova izradila je tvrtka Skimi d.o.o.
Provođenje vrlo opsežnih konzervatorsko-restauratorskih istraživačkih radova objedinilo je doista velik broj zasebnih aktivnosti koje se dopunjuju i omogućuju cjelovito sagledavanje promjena na katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana i Ladislava u Zagrebu od vremena njezine gradnje do danas, uz preciznije definiranje njezinih građevinskih faza. Temeljem svih rezultata i valorizacije, u konzervatorskom elaboratu izneseni su prijedlog prezentacije te smjernice za buduću cjelovitu obnovu katedrale. (KMJ)