Od 23. siječnja do 13. ožujka 2023. godine provedeno je podvodno arheološko istraživanje u podmorju grada Osora između otoka Cresa i otoka Lošinja (voditelj: Igor Miholjek, Odjel za podvodnu arheologiju, Služba za arheološku baštinu). S obzirom na to da je prostor predmetnih radova dio kulturno-povijesne urbane cjeline grada Osora, upisane u Registar kulturnih dobara pod brojem Z-3081, istraživanje je provedeno prije građevinskih radova na kanalizacijskom sustavu i sustavu odvodnje otpadnih voda. Uz djelatnike Odjela za podvodnu arheologiju, u istraživanju su sudjelovali ronioci Specijalne policije MUP-a RH te vanjski suradnici zaduženi za podvodni iskop i dokumentaciju. Financijska sredstva za istraživanje osigurao je naručitelj, Vodoopskrba i odvodnja Cres Lošinj d.o.o., a građevinski radovi povjereni su tvrtki GP Krk.
Istraživanje je počelo označavanjem trase korištenjem geodetske stanice i postavljanjem georeferencijalnih točaka na morskome dnu. Trasa iskopa postavljena je u dužini 107 m, širine 3 m, do maksimalne dubine od 4 m. Područje arheološkoga iskopa podijeljeno je na pet sektora, a sektori u 13 sondi/kvadranata. Podvodni iskop započet je sa sedam mamut-sisaljki postavljenih u najdublji i najzahtjevniji sektor, sektor 3. On se nalazi točno u prolazu između dvaju otoka, Cresa i Lošinja, kojim pri promjeni oseke i plime protječu jake morske struje koje otežavaju iskop, ali i podvodnu dokumentaciju.
Sektor 1 i sektor 2 nalaze se na creskoj strani trase iskopa. S obzirom na to da je riječ o naknadno nasipanom području uz samu obalu, u sektoru 1 nisu pronađeni nikakvi arheološki ostaci, dok je u sektoru 2 pronađeno desetak drvenih pilona koji su učvršćivali kameni nasip. Slična situacija je i u sektorima 4 i 5, s tim da se sektor 5 nalazi uz samu obalu otoka Lošinja i uglavnom je nasipan krupnim kamenom. U sektoru 4 pronađeno je tridesetak drvenih pilona koji su učvršćivali lošinjsku obalu koja je muljevita i pjeskovita, za razliku od creske koja je kamenita. Razlog tome su morske struje koje su jače na creskoj strani, pa zato nema toliko taloženja sedimenata kao na lošinjskoj. Osim toga, kako je riječ o plovnom putu, kanal između Cresa i Lošinja često se mehanički čisti i produbljuje do 4 m dubine.
Fotoalbum
Dubine arheoloških sondi variraju, ovisno o stratigrafskim promjenama. Površinski sloj je od pijeska i mulja, pa osim mjestimičnih arheoloških nalaza sadrži najviše recentnog otpada. Nakon desetak centimetara, ponegdje i tridesetak, javlja se sloj pijeska te većeg i manjeg kamenja, u kojem se nalaze stratigrafski izmiješani kulturni slojevi. Nakon 70 do 80 cm dubine dna, kulturni slojevi nestaju i nailazi se na sterilni sloj gline. Ponegdje se sloj gline javlja već na 20 do 30 cm dubine.
Probne sonde mjestimično iskopane do 120 cm dubine u sektorima 3 i 4 pokazale su također da je riječ o sterilnom sloju gline bez arheoloških tragova. Kako je riječ o kulturnim slojevima koji su (zbog jaružanja, ali i jakih morskih struja) izmiješani, možemo govoriti o jednom kulturnom sloju. U sektoru 3 pronađeno je najviše pokretnih nalaza koje možemo datirati od helenizma do vremena Mletačke Republike.
Na iskopanom području od 320 m² pronađeno je dvjesto arheoloških nalaza koji se mogu definirati i tipološki odrediti. Riječ je o različitim dijelovima amfora (grla tipa Portorecanati/Unije, bifidnim ručkama amfora tipa Dressel 2-4, globularna rebrasta tijela amfora tipa Late Roman 1, ulomci sjevernoafričkih amfora i tipa Spatheon), čepova amfora (izrađenih i na kolu i u kalupu), fino izrađenoj helenističkoj keramici crnog premaza (kupe i zdjelice sačuvane u cijelom profilu), keramici tipa terra sigillata (zdjelice i ulomci tanjura) te glaziranoj novovjekovnoj keramici proizvedenoj u sjevernoj Italiji (različiti uzorci boja i ureza na ulomcima zdjelica, vrčeva i većih posuda). Uz pokretne nalaze, tijekom iskopa u sektoru 3 pronađene su dvije veće grede dimenzija 4 m dužine i presjeka 30 x 30 cm, postavljene u smjeru izmjene plime i oseke. Grede su ojačane vertikalno postavljenim daskama i glinom žute boje koja se ne javlja na drugim mjestima na nalazištu. S obzirom na njihove dimenzije, vrlo vjerojatno su postavljene zato da usmjere morske struje u kanalu i učvrste lošinjsku stranu obale.
Uzeti su uzorci greda i pilona za daljnje analize starosti drva, kojima bi se moglo više doznati o razdobljima kad su ti drveni elementi postavljeni i korišteni. Iako nema sačuvanih stratigrafskih slojeva, različitost razdoblja koji se mogu iščitati iz pokretnih nalaza upućuju na vrlo dug kontinuitet života na području grada Osora. Treba napomenuti da je to jedino i prvo konkretno istraživanje podmorja Osora, koje će s nedavnim kopnenim istraživanjima svakako pridonijeti novim spoznajama. (IM)