Crkva sv. Martina u Dubravi ostatak je nekadašnje velike ranogotičke crkve sagrađene na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće, a prvi put se spominje u povijesnim izvorima iz 1315. godine, u kojima se navodi kao župna crkva. Preoblikovanje crkve, kao i njezino oslikavanje ciklusom zidnih slika, koje su djelomično sačuvane, smješta se u kraj 15. stoljeća. Crkva je bila oštećena tijekom osmanlijskih pohoda, nakon čega je, u prvoj polovici 17. stoljeća, uslijedila obnova u baroknim stilskim oblicima. Brod crkve je porušen 1819. godine te je (zazidavanjem trijumfalnog luka) od svetišta formirana današnja grobljanska crkva.
Crkva ima pravokutni tlocrt s poligonalnom apsidom. Unutrašnjost je zaključena drvenim stropom, ali sačuvani dijelovi rebara i peta svodnih polja upućuju na nekadašnji križno-rebrasti ili zvjezdasti svod. Istraživanjima su utvrđeni i drugi elementi starijega, gotičkog sloja, poput trijumfalnog luka, sedilije u obliku trifore i šiljasto zaključenih prozorskih niša. Arhitektonsko oblikovanje iz razdoblja srednjeg vijeka upotpunjavale su zidne slike (čiji su ostaci još vidljivi na svodnim rebrima) te prikazi figura svetaca na zidovima svetišta, otkriveni 2007. godine.
Fotoalbum
Hrvatski restauratorski zavod je tijekom 2021. i 2022. godine na inicijativu Bjelovarsko-križevačke biskupije pokrenuo i proveo program konzervatorsko-restauratorskih istraživanja crkve sv. Martina u Dubravi (voditeljica: Tea Trumbić, konzervator-restaurator, Odjel za zidno slikarstvo i mozaik, Služba za nepokretnu baštinu).
Programom je preventivno zaštićen otkriveni zidni oslik, provedena su arhivska, povijesno-umjetnička i konzervatorsko-restauratorska istraživanja slikanih i žbukanih slojeva u unutrašnjosti i na vanjštini crkve te je izrađena arhitektonska snimka postojećeg stanja. Dodatno su očišćeni naknadni slojevi naliča i žbuka, čime su otkriveni novi dijelovi sačuvanog oslika crkve. Laboratorijskim analizama dobiveni su podatci o sastavu žbuka, veziva i pigmenata, temeljem kojih se utvrdila izvorna tehnologija izvedbe zidnih oslika. Arheološkim sondiranjem utvrđena je dubina temelja crkve, položaj razine starijeg poda te pozicija porušenih zidova crkve. Rezultati provedenih istraživanja sa smjernicama za daljnje radove na obnovi i s prijedlogom prezentacije crkve objedinit će se u završnom elaboratu. (TT)