Od 31. siječnja 2022. godine djelatnici Odjela za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda provode zaštitno arheološko istraživanje na trasi državne ceste DC 100 u Osoru.
Radovi se provode zbog rekonstrukcije prometnice, a naručitelji su Hrvatske ceste d.o.o. iz Zagreba, Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. iz Cresa, HEP-ODC d.o.o. iz Zagreba i Grad Mali Lošinj. Strojni iskop na nalazištu izvodi tvrtka Margea d.o.o. iz Malog Lošinja, a izradu nacrtne terenske dokumentacije Valdir, obrt za istraživanja i usluge iz Zagreba. Nadzor nad arheološkim radovima provodi Konzervatorski odjel u Rijeci (Ministarstvo kulture i medija RH).
Nalazište, južno od mosta koji povezuje otoke Cres i Lošinj, poznato je još od prvih amaterskih iskopavanja u 19. stoljeću kao prapovijesna i antička nekropola. Probnim iskopavanjima 2019. i 2021. godine utvrđeno je rasprostiranje nekropole unutar područja zahvata rekonstrukcije državne ceste.
Fotoalbum
U dosadašnjim istraživanjima otkriveno je i istraženo više od stotinu grobova iz prapovijesnog i antičkog doba. U sjevernom dijelu istražene površine utvrđeno je postojanje grobova iz oba razdoblja. Kako je to područje u recentno vrijeme zahvaćeno intenzivnim građevinskim radovima, koncentracija grobova je manja, a i stupanj očuvanosti je nizak. Prapovijesni grobovi su jednostavnog izgleda; radi se o jamama uklesanima u kameni živac, u koje je položen pepeo pokojnika. U grobovima su priloženi dijelovi nošnje i nakit, a posebno se ističu jantarne perle i spiralno-naočaraste fibule (karakteristične za lokalno liburnsko stanovništvo starijega željeznog doba, tj. za vrijeme od 8. do 6. stoljeća pr. n. e.).
Na cijeloj dužini rekonstrukcije zabilježeni su grobovi iz antičkog razdoblja; u njima su posmrtni ostaci nekadašnjih stanovnika antičkog Apsora (Apsorus). Do sada istraženi grobovi vremenski pripadaju razdoblju od kraja 1. stoljeća pr. n. e. do 2. stoljeća. Uočeni su različiti načini ukopavanja, a prevladava nekoliko vrsta paljevinskih ukopa. Najjednostavniji način je polaganje spaljenih ostataka pokojnika u obične jame uklesane u kameni živac. Drugi je način polaganje ostataka pokojnika, nakon spaljivanja, u zidane grobnice. Treći način ukopavanja kremiranih pokojnika je ukop u urni. Ostaci pokojnika stavljani su u keramičke ili kamene urne koje su se polagale u jame iskopane u tlu. Često su uz urne stavljani predmeti: keramičke posude, sigilatni tanjuri, uljanice, posude tankih stijenki, staklene zdjelice, boce i balzamarije te koštane igle. Posebno se ističu nalazi staklenih urni, koje su položene u kamene urne. U mnogo manjem broju pronađeni su kosturni ukopi, kod kojih su pronađeni slični prilozi kao i u paljevinskim grobovima. Uz navedene nalaze, u većini zapuna grobova pronađeni su ostaci pougljenjenih smokava i datulja te rimskih peciva poznatih pod nazivom libum. (AJ)