U Europskoj godini kulturne baštine predstavit će se rezultati dovršene faze konzervatorsko-restauratorskih istraživanja kavalira tvrđave Brod u Slavonskom Brodu.
Voditeljica: Daria Škarpa Dubreta
Nakon Karlovačkog mira 1699. godine, kojim su određene granice između Habsburške Monarhije i Osmanskoga Carstva, naselja i utvrde duž granice su postali posebno važni. Budući da se dio granice nalazio i na Savi, Slavonski Brod je imao izuzetnu ulogu u strateškoj obrani Carstva zbog pogodnog prijelaza preko rijeke. Njime je bio uspostavljen važan trgovački put s Bosnom i, posredno, cijelim Osmanskim Carstvom. Gradnja nove, suvremene tvrđave u Slavonskom Brodu počela je 1715. godine prema projektu inženjerâ Willera i Perette, u duhu Vaubanove fortifikacijske škole. Osnovni korpus nove tvrđave – kvadratni prostor s četiri bastiona povezana kurtinama, tri revelina i Hornwerk s nužnim zgradama za smještaj vojske, skladištima, barutanom i drugim pomoćnim objektima - bio je završen 1720. godine, kad je vojna posada preseljena iz stare utvrde. Za fortifikacijsku arhitekturu 18. stoljeća već je arhaični kvadratni oblik osnovnog tvrđavskog tijela uzrokovao niz problema u njezinu funkcioniranju. Te je nedostatke uočio Nikola Doxat de Demoret, koji je 1726. godine pregledao tvrđavu Brod. Čini se da su njegova analiza stanja tvrđave i njezinih nedostataka te konstruktivni prijedlozi i rješenja za njihovo uklanjanje, presudno utjecali na smještaj i formu Kavalira. Njegovom su izgradnjom riješene tri važne Demoretove primjedbe: neracionalno iskorišten središnji kvadratni plato, nedostatak prostora za smještaj garnizona i za magazine te nadasve nužnost da se poveća prostor s platformama za topove.
Fotoalbum
Kavalir brodske tvrđave građen je od 1766. do 1784. godine i jedan je od najznačajnijih sačuvanih spomenika fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Hrvatskoj. Jedinstvenim ga čini njegova monumentalnost, atipičan položaj unutar tvrđave te tlocrtni raspored kojim je omogućeno zadovoljavanje mnogih funkcija vezanih za smještaj vojske, oružja, streljiva, različitih skladišta i radionica. U urbanističkom smislu, krila kavalira zatvaraju velik unutarnji kvadratni plato u čijem se središtu nalazi kapela. Dojmu gradskog trga pridonosi i oblikovanje unutarnjih žbukanih pročelja, koja su ritmizirana kontinuiranim nizanjem istaknutih velikih lukova kazamata s nizom vrlo sličnih ploha pročelja. Snažna vertikala tornja sa satom, smještenog nad središnjim prolazom sjevernog krila, u osi elipsoidne barokne kapele na sjecištu horizontalnih i vertikalnih osi središnjih prolaza te dijagonalnih osi prolaza u kutovima kavalira, odraz je baroknog geometrijski koncipiranog urbanizma.
Iako se danas, osim obnovljenog južnog dijela zapadnog krila, kavalir nalazi u vrlo destruiranom stanju, moguće je planirati njegovu obnovu i revitalizaciju. O tvrđavskom kompleksu danas se brine Grad Slavonski Brod. Hrvatski restauratorski zavod uključio se u radove 2015. godine provedbom konzervatorsko-restauratorskih istraživanja sjevernog dijela zapadnog krila kavalira u kojem će biti smješten muzej Kuća tambure. Dobra suradnja Grada, nadležnog konzervatorskog odjela i Hrvatskog restauratorskog zavoda nastavila se u 2017. i 2018. godini radovima na sjevernom krilu kavalira. Provedenim istraživanjima utvrđene su faze izgradnje te brojne preinake izvedene još tijekom 18. stoljeća, kao i intervencije 19. i 20. stoljeća. Izrađena je i cjelovita konzervatorska dokumentacija za budući projekt obnove.