Predstavljanje rezultata interdisciplinarnih istraživanja crkve i manastira te konzervatorsko-restauratorskih istraživanja zidnog oslika održat će se u petak, 19. listopada 2018. u 12 sati u crkvi sv. Nikole.
U Europskoj godini kulturne baštine prezentirat će se rezultati interdisciplinarnih istraživanja koja će obuhvatiti arhivska i povijesno-umjetnička istraživanja crkve i manastira te konzervatorsko-restauratorska istraživanja zidnog oslika. Konzervatorska studija bit će polazna točka za obnovu toga spomenika, odraza nacionalne, vjerske i umjetničke raznolikosti kulturne baštine na području Republike Hrvatske.
Voditelj: Bernarda Ratančić
U podnožju Krndije, usred bujne slavonske šume, nalazi se kompleks pravoslavnog manastira s crkvom sv. Nikole (Nikolaja). To osamljeno mjesto još je od kraja 16. stoljeća bilo utočište pravoslavnih monaha, a u osmanlijskom popisu Požeškog sandžaka 1579. godine naziva se „manastir Remeta“, iako začeci manastira datiraju ranije, moguće čak u srednjovjekovno razdoblje.
Manastirska crkva sagrađena je 1592. godine i jedini je primjer arhitekture moravske škole na području Slavonije. Odlikuje se karakterističnom trikonhalnom tlocrtnom dispozicijom (oblik upisanog križa ili djeteline) sa središnjom kupolom oslonjenom na visoki tambur. Crkva je s vanjske strane djelomično neožbukana, pa se raspoznaje način gradnje izmjenom pravilnih redova opeke i kamene građe. U unutrašnjosti, zidovi crkve i stupovi koji nose kupolu bogato su oslikani freskama, među kojima se ističe rijetko sačuvani prikaz genealogije obitelji Nemanjić.
Fotoalbum
Kroz burnu povijest slavonskoga kraja, taj je crkveni kompleks u više navrata paljen i uništavan, a potom i obnavljan. Posljednja velika obnova bila je u razdoblju između dva svjetska rata, 1938. godine, međutim ubrzo je kompleks doživio nova razaranja – najprije u Drugom svjetskom ratu, a potkraj stoljeća i u Domovinskom ratu.
Hrvatski restauratorski zavod je tijekom 2018. proveo interdisciplinarna istraživanja crkve sv. Nikole. Na temelju elaborata određene su smjernice za daljnje radove i obnovu jednog od najstarijih pravoslavnih manastira u Hrvatskoj. Uz prepoznate prirodne ljepote Krndije i Papuka, buduća prezentacija još jednog spomenika kulture na tom području pridonijet će bogatoj kulturnoj i turističkoj ponudi virovitičko-podravskoga kraja.