Anđelko Pedišić, Teodora Kučinac, Bernarda Ratančić
Prethodno priopćenje
DOI: https://doi.org/10.17018/portal.2023.4
Puni tekst: PDF
Str.: 61–81
Sažetak
Hrvatsko tradicijsko graditeljstvo predstavlja značajnu i vrijednu temu istraživanja, a unatoč svim modernizacijama koje su utjecale na tradicionalni način života, diljem zemlje je sačuvan znatan broj tradicijskih sela. Područje južnog dijela Panonske nizine uz rijeku Savu i njezine pritoke, koje danas zauzimaju regije Pokuplja, Moslavine, Turopolja i Posavine, karakterizira graditeljstvo u drvetu, koje se razvilo iz suživota s prirodnim okolišem kojim dominiraju hrastove šume. Unutar toga fundusa posebnu skupinu čine drvene kapele koje često predstavljaju središnje točke naselja. Poput tradicijskih drvenih kuća, i stare se kapele u suvremenom dobu susreću s novim zahtjevima i izazovima, prilikom čega značajnu ulogu za njihovo očuvanje ima konzervatorska struka. Drvena kapela sv. Fabijana i Sebastijana iz 18. stoljeća u pokupskom selu Letovaniću predstavlja primjer tradicijskog graditeljstva s očuvanim oslicima zidne oplate i baroknim polikromiranim oltarom. Kapela je duže vremena bila zanemarena što je uzrokovalo oštećenja drvene građe koja su, pak, dovela do statičke ugroženosti građevine, ali i brojnih oštećenja slikanih slojeva u unutrašnjosti. Provedenim su istraživanjima definirani osnovni uzroci propadanja kako bi ih se moglo ukloniti ili umanjiti njihov štetan utjecaj, dok je restauratorskim istraživanjima utvrđeno više faza uređenja unutrašnjosti. Odabirom ispravnog konzervatorsko-restauratorskog pristupa, temeljem ranije iznesenih smjernica nadopunjenih planiranim dodatnim istraživanjima oslika, bit će omogućeno stvaranje cjelovitog koncepta obnove radi očuvanja strukturnih elemenata arhitekture i prezentacije umjetničkog oblikovanja unutrašnjosti.
