Irena Kraševac
Prethodno priopćenje
DOI: https://doi.org/10.17018/portal.2025.14
Puni tekst: PDF
Str. 287–302
Sažetak
U skladu s neogotičkom obnovom, zagrebačka je katedrala dobila novi glavni oltar i sedam bočnih, izrađenih prema nacrtima graditelja katedrale / Dombaumeistera Hermana Bolléa. Novi se oltari podižu kao zaklade nadbiskupa i crkvenih dostojanstvenika, poštujući dijelom dotadašnju tradiciju i prilagođavajući se ikonografiji 19. stoljeća, koja uvodi nove liturgijske propise i kanonizira nove svece. Bolléovi nacrti za glavni oltar iz 1884., oltare sv. Petra i Pavla i sv. Josipa iz 1886., oltare sv. Ladislava i Stjepana i sv. Marije iz 1887., oltar sv. Jeronima iz 1889. i naposljetku oltar sv. Ćirila i Metoda iz 1901. godine, vrlo detaljno i crtački izvrsno izvedeni u tehnici tuša i olovke na papiru, važna su dokumentacija o oltaristici 19. stoljeća. Najvažniji preduvjet za njihovu izradu u Zagrebu stečen je osnutkom Obrtne škole 1882. godine, kao prvoga stručnog učilišta u zanatskim umjetničko-obrtnim vještinama, čiji su nastavnici i majstori izveli stilski ujednačen ansambl od osam žrtvenika.