Zagreb, travanj 2019.
Tekst: dr. sc. N. Budak, dr. sc. M. Krmpotić
Jezici: hrvatski, engleski
Deplijan (PDF)
Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa smješteno je u zapadnom dijelu Banovine (područje Grada Gline, Sisačko-moslavačka županija). Na tom visinskom nalazištu (352 mnv), smještenom na strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog, tvrtke Pisa Trade i Contarini provele su 2011. i 2015. godine zaštitna arheološka istraživanja, zbog eksploatacije kamenoloma investitora Schwarzl. Tada su pronađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi.
S obzirom na valorizaciju, kojoj su pridonijeli stručnjaci iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja u Sisku, Odsjeka za povijest i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za antropologiju te Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu (koju je potvrdilo i Hrvatsko vijeće za kulturna dobra), te na iznimnu ugroženost nalazišta, 2016. godine počelo je sustavno arheološko istraživanje financirano sredstvima Ministarstva kulture RH, koje vodi Hrvatski restauratorski zavod i koordinira Konzervatorski odjel u Sisku.
Na tom višeslojnom nalazištu (do 2018. godine istražene površine od 11 380 m²), koje se prostire na dva međusobno spojena platoa (ukupna površina oko 50 000 m²), potvrđeni su ostaci naselja iz razdoblja eneolitika (lasinjska i vučedolska kultura), kasnog brončanog i starijeg željeznog doba te nalazi datirani u rani srednji vijek, među kojima je i 37 kosturnih grobova.
Kosturni ostaci pokojnika bili su izuzetno loše očuvani ili su potpuno propali zbog izrazite kiselosti zemlje. Unatoč tomu, i skromna količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama. Analiza DNK (koja je u tijeku) omogućit će rekonstrukciju eventualnog krvnog srodstva te njihova porijekla.
Među nalazima bogato opremljenih pokojnica i pokojnika ističe se grob kneza s luksuznom opremom (lijevana ostružna garnitura iz franačke radionice ukrašena rovašenim i nijeliranim motivima, privjesak s gorskim kristalom, solid Konstantina V. Kopronima, odjeća protkana zlatnim nitima), poput njegova suvremenika iz Biskupije kod Knina.
Kako bi se vratio izvorni sjaj vrijednim nalazima te omogućilo njihovo predstavljanje široj javnosti, provedena je konzervatorsko-restauratorska obrada. Tijekom složenih i dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka obavljena su i brojna arheometrijska istraživanja, kojima je određen sastav materijala te su rekonstruirani tehnološki procesi njihove izrade.
Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa od izuzetne je važnosti za poznavanje razdoblja od 7. do 9. stoljeća, pogotovo u krajevima o kojima smo dosad znali vrlo malo. Nalazi franačkog mača i luksuznoga groba u kojem je pokojnik bio pokopan s istom opremom kao i njegov suvremenik u Biskupiji kod Knina, govore o povezanosti šire regije Siska s ondašnjom središnjom Hrvatskom. Gotovo identični predmeti nedvojbeno govore o pripadnosti obojice pokojnika istom elitnom sloju koji se uzdigao potkraj 8. i početkom 9. stoljeća da bi na velikom dijelu nekadašnje antičke Dalmacije stvorio hrvatsku kneževinu. Zbog toga što raspolažemo s vrlo malo povijesnih tekstova koji bi nam o tom procesu pružili dostatne obavijesti, takvi nam arheološki nalazi pružaju dragocjene informacije. Zahvaljujući nalazima na Bojni – Brekinjovoj Kosi, danas možemo s većom sigurnošću tvrditi da se vlast hrvatskoga kneza pružala do okolice Siska. No osim važnosti za političku povijest rane Hrvatske, cijeli kompleks nalazišta daje nam rijetku sliku o izgledu i životu lokalne zajednice smještene unutar i oko utvrđenoga lokaliteta. Daljnja istraživanja, pogotovo na širem arealu podgrađa, omogućit će nam još bolji uvid u karakter toga naselja i njegovu sudbinu u turbulentnim vremenima tzv. mračnih stoljeća o kojima još uvijek znamo premalo.