Predstavljanje konzervatorsko-restauratorskih radova na štukodekoracijama i zidnim oslicima župne crkve sv. Bartola u Roču održat će se 4. prosinca 2024. godine u 12 sati u Područnoj školi Roč.
Župna crkva sv. Bartola (sv. Bartolomeja apostola) u Roču zaštićeno je kulturno dobro u sklopu kulturno-povijesne cjeline naselja Roč. Smještena je na najvišem platou unutar zidina Roča, a s bratovštinskom crkvom sv. Antuna opata čini jedinstven sklop. Kasnosrednjovjekovnom korpusu crkve potkraj 15., odnosno početkom 16. stoljeća, dograđena je sakristija s južne strane svetišta, a sjeverna u 19. stoljeću, dok je zvonik spojen s glavnim pročeljem pri gradnji bočnih brodova u 18. stoljeću. Zidovi i strop glavnoga broda ukrašeni su 1785. godine raskošnom štukodekoracijom.
Na inicijativu nadležnoga Konzervatorskog odjela u Puli, zbog velikih oštećenja štukodekoracije na stropu broda, 2021. godine pokrenuta su opsežna istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi (voditeljica: Azra Grabčanović, konzervator-restaurator, Odjel za štuko, Služba za nepokretnu baštinu) koji su potom prošireni na zidni oslik svetišta (voditelj: Toni Šaina, viši konzervator-restaurator, Odsjek za zidno slikarstvo i mozaik, sjedište Rijeka, Služba za odjele izvan Zagreba 3). Radovi su financirani sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Istarske županije te Grada Buzeta.
Istraživački radovi 2021. godine uključivali su sondiranje slojeva žbuka i naliča na zidovima i stropu glavnoga broda, odnosno na zidovima i svodu svetišta, kako bi se ustanovilo izvorno oblikovanje te naknadne intervencije. Također je određen opseg i uzrok oštećenja štukodekoracije u lađi crkve. Laboratorijskim analizama uzoraka dobiveni su podaci o sastavu žbuka, veziva i pigmenata, na temelju kojih je ustanovljena izvorna tehnologija izvedbe štukature i zidnih oslika. Izrađena je i arhitektonska snimka postojećega stanja.
Konzervatorsko-restauratorskim radovima na štukaturi 2022. i 2023. godine izvedeni su građevinski radovi sanacije i konsolidacije žbuke cijeloga stropa glavnog broda. Uklonjeni su svi naknadni slojevi naliča do izvornoga baroknog sloja sa zidova pjevališta te sa stropa glavnoga broda.
U 2024. godini uslijedio je nastavak konzervatorsko-restauratorskih radova konsolidacije i zatvaranja oštećenja, rekonstrukcije nedostajućih i oštećenih dijelova štukature i podloge na stropu, priprema štukature i podloge za tonski retuš kako bi se rekonstruirani i restaurirani dijelovi stropa uskladili s izvornikom. Dočišćeni su naknadni naliči s cijele površine stropa. Uklanjanje naknadnih naliča i žbuka provodilo se mehanički, ručnim alatom. Sve naknadne rekonstrukcije koje su vidno lošije kvalitete izvedbe u usporedbi s izvornikom i izvedene neadekvatnim materijalom potpuno su uklonjene. Također je zatvoren otvor na stropu koji je služio kao veza u prethodno izvedenim radovima učvršćivanja stropne žbuke i letvica.
Nakon uklanjanja svih naknadnih neadekvatnih intervencija sa stropa, uslijedilo je zatvaranje oštećenja te rekonstrukcija i kiparski retuš nedostajućih dijelova. Također se izvodila konsolidacija i lijepljenje odvojenih izvornih elemenata.
Veći dijelovi profilacija (ravne profilacije i profilacije sjeveroistočnog medaljona) izrađeni su u radionici Odjela za štuko u Zagrebu te su transportirani i montirani na strop. Za potrebe izrade vučenih profilacija prethodno su uzete šablone i dimenzije s izvornih postojećih dijelova na stropu. Manji nedostajući dijelovi štukatura (listići i cvjetovi) preneseni su uzimanjem otisaka postojećih istovjetnih dijelova, dok su veći nedostajući dijelovi štukature izvedeni ručno, modeliranjem prema postojećim elementima sa stropa, uz pomoć fotografija, vizualne komparacije i opservacije in situ. Kiparskim oblikovanjem poštovao se izgled izvornika kako bi se rekonstrukcije vizualno uskladile s postojećim dijelovima štukature. Nakon završetka rekonstrukcije svih nedostajućih elemenata, pristupilo se njihovoj završnoj obradi raznim brusnim alatom i materijalima da bi se strop pripremio za toniranje i retuš bojom.
Poštujući izvornik, retuš i toniranje izvedeni su tako da je nanesen zaštitni sloj impregnacije da smanji upojnost rekonstruiranih elemenata i zatim je nanesena vapnena boja prema izvornom baroknom koloritu. Demontiran je dotrajali okrugli prozor s pročelja crkve (zapadni zid pjevališta). Stari kovani okvir prozora je sačuvan i restauriran. Izmijenjeni su drveni okvir i stakla zbog dotrajalosti i da bi se zaustavio daljnji prodor oborinske vode u prostor pjevališta. Izrada drvenog okvira i stakla izvedena je na temelju postojećega prozora i sačuvane stare fotografske dokumentacije, a demontažu, izradu i montažu izvodila je građevinska tvrtka Kapitel d.o.o. U tijeku je izrada projekta elektroinstalacija i rasvjete za cijeli prostor crkve.
Photo album
Tijekom 2023. i 2024. godine izvedeni su i konzervatorsko-restauratorski radovi na dvjema štafelajnim slikama: "Vizija sv. Antuna Padovanskog" i "Ekstaza sv. Franje Ksaverskog" s bočnih zidova glavnoga broda crkve (voditelj: Jurica Milinković, konzervator-restaurator, Odjel za štafelajno slikarstvo 1, Služba za pokretnu baštinu).
Na slikama su izvedeni istraživački radovi da bi se ustanovila oštećenja i nedostaci te odredili materijali potrebni za izvedbu konzervatorsko-restauratorskih radova. Uklonjeni su slojevi površinske nečistoće i svi naknadno preslikani dijelovi. Slike su zatim konsolidirane, a na mjestima oštećenja rekonstruiran je sloj podloge; nakon toga su izravnate na toplinskom vakuumskom stolu. Izvedene su nadoknade rubova nosioca s čvrstim lanenim platnom da bi se slike napele na nove podokvire.
Retuš je izveden podlaganjem u gvaš tehnici, gustim nanosima boje na rekonstruirana područja, nakon čega su slike lakirane sintetskim lakom. Završni retuš izveden je lak bojama te su slike lakirane istodobno s izvođenjem retuša.
Štafelajne slike pohranjene su u prostoru HRZ-a do završetka konzervatorsko-restauratorskih radova u glavnom brodu crkve, kada će biti vraćene na izvorno mjesto.
U svetištu crkve, tijekom istraživanja provedenih 2021. i 2022. godine, ispod naknadnih bojenih i žbukanih slojeva otkriveni su do sada nepoznati srednjovjekovni zidni oslici za koje je utvrđeno da su izvedeni u dva sloja. U starijem sloju na bijeloj podlozi naslikani su posvetni križevi u crvenkastom tonu, dok se mlađi sloj odlikuje izuzetno kvalitetnim prikazima ljudskih figura i arhitekture u različitim prizorima omeđenima dekorativnim okvirima bogatoga kolorita karakterističnog za opus srednjovjekovnih istarskih fresaka. Zbog tehnološki loše izvedbe žbuke, došlo je do odvajanja i otpadanja žbukanih dijelova s oslikom. Oštećenja su zapunjena grubom, fino zaglađenom svijetlosivom žbukom, a oslik je prekriven s više bijelih vapnenih naliča. Zanimljiv detalj tijekom istraživanja pronađen je na nadvratniku ulaza u južnu sakristiju, a radi se o oslikanom natpisu pisanom glagoljicom. Natpis je oštećen i prekriven čađom i ostalim nečistoćama koje umanjuju njegovu čitljivost.
Tijekom 2023. godine na južnom zidu svetišta uklonjeni su svi naknadni bojeni i žbukani slojevi. Utvrđeno je da je mlađi slikani sloj bogatog kolorita teško oštećen "piketanjem" u posljednjoj velikoj obnovi crkve, pa su ostali očuvani samo fragmenti. Veći očuvani dijelovi nađeni su na zidu uz vrata stare sakristije i na peterostranim kamenim službama te iznad i na stranicama prozorske niše. Nakon uklanjanja recentnih slojeva žbuke, koji su prekrivali izvorne, izvedeni su nužni konzervatorsko-restauratorski radovi na ugroženim dijelovima. U donjoj zoni južnog zida na oba slikana sloja pronađeni su urezani glagoljski i latinični grafiti. Nekoliko grafita odnosi se na povijesne događaje potvrđene povijesnim izvorima te više potpisa autora i godine nastanka. Grafiti na starijem sloju bijelog vapnenog naliča dokaz su da svetište nakon izgradnje određeno vrijeme nije bilo oslikano. Neposredno prije nanošenja mlađeg slikanog sloja nastali su posvetni križevi izvedeni crvenim pigmentom u donjoj zoni južnog zida te skice slova, lika magarca i florealnih ornamenata izvedeni crnim pigmentom u njegovoj gornjoj zoni. U zid su tijekom gradnje ugrađene četiri glinene posude cilindričnog oblika, od kojih je zapadna ugrađena u malu kvadratnu komoru.
U 2024. godini uklonjeni su naknadni bojeni naliči i vapneni glet iz krajnjeg zapadnog segmenta svoda omeđenog kamenim rebrima, čime su otkrivene dvije scene s prikazom ljudskih figura i nepoznatog sveca koji je vjerojatno titular crkve, sv. Bartol. Istočna scena prikazuje sveca koji krsti kralja i njegovu obitelj, a zapadna sveca kojega privode vojnici. Ranije su na ostalim dijelovima svoda djelomično otkriveni prikazi Krista, evanđelista i apostola te scena u kojoj za sada nepoznati svetac istjeruje demona iz obuzetog. Na zidovima su otkriveni i prikazi sv. Huberta, sv. Ulrika i franjevačkih svetaca. Pretpostavlja se da su zidni oslici u svetištu crkve rad više slikara bliskih radionici Ivana iz Kastva. Potrebno je u budućnosti provesti detaljniju ikonografsku analizu i atribuciju.
Na ugroženim dijelovima svih otkrivenih zidnih slika izvedeni su nužni konzervatorsko-restauratorski radovi na mjestima najvećih oštećenja. U daljnjim radovima, nakon postavljanja radne platforme nad cijelom površinom svetišta, planiran je nastavak otkrivanja oslika na svodu. (AG/TŠ)
Pozivnica (PDF)