Ostaci srednjovjekovne utvrde Kostelgrad nalaze se na obroncima Kunagore, iznad naselja Kostela kod Pregrade. Utvrda je elipsoidnog tlocrta, sagrađena na zaravni brijega, a čine je dvokrilni palas okružen dvorištima te opasan obrambenim bedemom s tri male polukule i jednom dobro očuvanom baterijskom kulom. U povijesnim se izvorima prvi put spominje 1330. Vlasnici utvrde bili su Herman II. Celjski i Juraj Brandenburški, koji utvrdu 1523. prodaje Petru II. Kegleviću. Smatra se da je Kostelgrad do 18. stoljeća bio ljetna rezidencija obitelji Keglević. Prema pretpostavkama stručnjaka, život u Kostelgradu gasio se polako, a danas je ta utvrda ruševina.
Stari grad Kostel dio je sačuvane arhitekture utvrda Hrvatskoga zagorja koji ima povijesnu, arheološku, arhitektonsku i krajobraznu vrijednost.
Sadašnje stanje dijelova grada je kritično. Zidovima nedostaju lica i često se vidi samo njihova ispuna izložena utjecajima kiše i smrzavice te drugim vremenskim nepogodama. Velik problem je i raslinje koje je na mnogim mjestima ušlo u strukturu ziđa i narušilo njegovu stabilnost. Sjeverni zid palasa urušio se šezdesetih godina 20. stoljeća, a stanje dijela ostalih očuvanih struktura upućuje na skoro urušavanje. Na Starom gradu potrebno je provesti dodatna arheološka istraživanja.
Na inicijativu Grada Pregrade potkraj prvoga desetljeća 21. stoljeća počeli su radovi uklanjanja raslinja te uređenja pristupa Starom gradu Kostelu, čime su stvoreni preduvjeti za buduće radove.
Tijekom 2008. godine Hrvatski restauratorski zavod izradio je prijedlog projekta arheoloških istraživanja i konzervatorsko-restauratorske građevinske obnove utvrde. Iste godine tvrtka Geoexpert projekt d.o.o. izradila je plan tehničkoga rješenja održavanja Kostela te je 2009. godine sastavljen geodetski elaborat.
Djelatnici Odjela za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda proveli su 2010. godine probna arheološka istraživanja na području vanjskog dvorišta, zapadno od topničke kule.
Tijekom 2013. i 2014. godine (voditelj: A. Janeš) izrađena je povijesna studija, snimka postojećega stanja s tehničkim opisom te projekt građevinske sanacije arhitektonskih ostataka palasa.
Fotoalbum
Konzervatorsko-restauratorski građevinski radovi počeli su 2016. godine, prema projektu građevinske sanacije vanjskoga obrambenog zida i kula, pod vodstvom Odjela za graditeljsko naslijeđe Službe za nepokretnu baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda (voditeljica: A. Škevin Mikulandra, Služba za nepokretnu baštinu).
Tijekom 2018. godine proveden je dio arheoloških istraživanja u dvorištu Staroga grada Kostela, sjeverozapadno od tzv. baterijske kule. Izvedena je vučnica uz padinu baterijske kule za dopremu materijala, radovi na statičkoj sanaciji i konsolidaciji dijela zidova palasa i baterijske kule te pristupno stubište Starom gradu Kostelu za posjetitelje. Radovi nastavljeni 2019. godine bili su dio sveobuhvatnih projektnih radova prema prethodno izrađenoj dokumentaciji. Izvedeni su radovi na unutrašnjosti zidova baterijske kule, čime je okončana njezina konstruktivna sanacija.
Arheološka istraživanja provedena 2022. godine pod vodstvom Odjela za kopnenu arheologiju Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda (voditelj: P. Sekulić) pružila su uvid u prostornu organizaciju istočnog dijela dvorišnog prostora gradske jezgre. S ciljem stvaranja logističkih preduvjeta za buduća arheološka istraživanja i konzervatorsko-restauratorske građevinske radove, strojno je izgrađen pristup Starom gradu s njegove istočne strane te su započeta arheološka istraživanja istočnog dijela dvorišnog prostora. Pritom su otkriveni ostaci struktura koje pripadaju mlađoj fazi povijesnoga razvoja grada.
U 2023. godini nastavljeni su konzervatorsko-restauratorski građevinski radovi pod vodstvom Odjela za graditeljsko naslijeđe Službe za nepokretnu baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda (voditelj: T. Prpić). Izvođeni su radovi konstruktivne sanacije ostataka dijela zida s jugozapadne strane palasa koji je položen sjeverno od baterijske kule, s težištem radova na njegovu vanjskom dijelu, te radovi konsolidacije ostataka dijela zidova otkrivenih nakon arheoloških istraživanja provedenih 2022. godine. Također je izrađena geodetska situacija stvarnog stanja terena kao podloga za buduće radove. (TP)