Ikona Bogorodice s Djetetom sa srebrnim pokrovom te vrijednim pozlaćenim i oslikanim okvirom pronađena je u niši glavnoga oltara u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije s otoka Žirja. Taj raritetni okvir datira se u 14./15. stoljeće. Sastoji od četiri letvice na kojima su unutar kružnih medaljona fino i precizno oslikani likovi svetaca i mučenika. Područje između medaljona je pozlaćeno, a na donjoj letvici je i prikaz grba obitelji Šižgorić, koja je 15. stoljeću od šibenskoga biskupa dobila patronat nad crkvom na otoku Žirje. Sama ikona s prikazom Bogorodice, ikonografskog tipa Dojiteljice, naslikana je na monolitnoj dasci. Cijela slika, izuzev lica Djeteta i Bogorodice, bila je prekrivena srebrnom košuljicom ukrašenom cizeliranjem i iskucavanjem.
Na osliku ikone zapaža se slabije slikarsko i tehnološko umijeće nego na okviru. Ipak, način spajanja okvira s drvenim nosiocem ikone upućuje na to da su od samoga početka ikona i okvir bili cjelina te je stoga moguće da se kod ikone pak radi o presliku ili pak kopiji neke starije ikone koja je bila na njezinu mjestu. Ta će se hipoteza, kao i ostale, provjeriti provođenjem daljnjih kemijskih, radioloških i povijesno-umjetničkih istraživanja.
Ikona je zatečena u izrazito lošem stanju, s komadićima slikanog sloja koji se osipao i otpadao s nosioca (voditeljica: Sandra Šustić Cvetković, viši konzervator-restaurator, Služba za pokretnu baštinu). Zamijećeno je i mjestimično odvajanje bojenog sloja od preparacije. Fragmenti zaostali na drvenom nosiocu bili su prilično osjetljivi na pomicanja pa im je prijetilo daljnje osipanje i mrvljenje. Uz to su bili i iskrivljeni i nisu dobro nalijegali na podlogu. Uzrok tako lošem stanju ikone, osim loše tehnologije izrade, bilo je i stvaranje nepovoljne mikroklime unutar niše i ispod srebrnog pokrova, što je pogodovalo razvitku mikroorganizama koji se hrane vezivom iz slikanog sloja. Ti su mikroorganizmi (koji su uzrokovali gubitak veziva) bili vidljivi na slikanom sloju i nakon dopremanja ikone u radionicu, i to kao crne točkice. Uz pomoć dr. sc. Tomislava Ivankovića, izv. prof. i dr. sc. Marina Ježića s Odjela za biologiju zagrebačkoga PMF-a uspješno je identificirano čak devet vrsta mikroorganizama s ikone.
Fotoalbum
Budući da je zbog navedenih oštećenja bila potrebna hitna intervencija, fokus rada na ikoni bio je na pronalaženju najboljega konsolidanta kako bi se na nosiocu sačuvalo što više fragmenata te da bi se ikonu potom moglo dalje istraživati i sagledavati u kontekstu s okvirom. Prije konsolidacije, ucrtano je zatečeno mjesto svakog fragmenta. Sitniji fragmenti potom su premješteni na spomenutu mapu, dok su fragmenti pohranjeni u kutijicama kategorizirani po tonalitetu i veličini. Takvim pristupom željelo se sačuvati i izložiti sve fragmente koji se ne mogu vratiti na nosilac te će se u daljnjem radu definirati i način prezentacije svih sačuvanih dijelova ikone. Ružičasti kit koji je zaostao na ikoni kao trag neke prijašnje intervencije uklonjen je mehanički, a mrvice preparacije, prašine i spora gljivica s površine slikanog sloja vlažnim kistom. Kit se vjerojatno upotrebljavao za lijepljenje fragmenata koji su tada počeli otpadati, no fragmenti koji su bili zalijepljeni kitom bili su mjestimično preklopljeni i teško čitljivi te nisu bili na pravom mjestu. Također su podlijepljeni i najosjetljiviji dijelovi bojenog sloja. Nakon odabira konsolidanta i metode lijepljenja (injektiranje), započet je zahtjevan proces lijepljenja fragmenata na drveni nosilac.
Okvir je, u odnosu na ikonu, bio u stabilnijem stanju, unatoč nedostajućim dijelovima slikanog sloja, no zbog smještaja unutar niše uopće nije bio vidljiv. Prema tragovima rezanja donje letvice moglo se zaključiti da izvorni smještaj tih dviju umjetnina nije bio u zatečenoj niši. Na okviru je proveden dio istraživanja; možda je najzanimljiviji rezultat to što se kao tkanina za izolaciju slikanog sloja od čavli koristila svilena tkanina. Imajući u vidu da su se za takve svrhe obično upotrebljavali ostaci jeftinijih tkanina, taj podatak postaje zanimljiv u kontekstu sagledavanja povijesti svilarstva i putova svile u našem podneblju. Na okviru je do sada proveden dio kemijskih ispitivanja i identifikacija drva. Nakon povratka umjetnine s fumigacije, kojoj je bila podvrgnuta zbog infestacije aktivnim insektima, istraživački radovi će se nastaviti.
Zbog izrazito lošeg zatečenog stanja ikone, dosadašnji konzervatorsko-restauratorski rad temeljio se na hitnoj intervenciji konsolidacije slikanog sloja ikone te na istraživanju okvira. Nakon završetka konsolidacije i svih ispitivanja donijet će se odluke o idućim konzervatorsko-restauratorskim postupcima, kao i o načinu prezentacije okvira i ikone. (NT)