Južno od staroga Garić-grada, podno Dugačkog brda na Moslavačkoj gori, nalaze se ostaci najstarijeg pavlinskog samostana na području današnje Hrvatske. Samostan Blažene Djevice Marije u Mikleuškoj sagrađen je tijekom druge polovice 13. stoljeća u nepristupačnom klancu potoka Crkveni jarak. Zbog arheološke, povijesne i arhitektonske vrijednosti ubraja se u najvažnija kulturna dobra Sisačko-moslavačke županije i kontinentalnog dijela Republike Hrvatske.
Samostan Blažene Djevice Marije u Mikleuškoj bio je od iznimnog vjerskog, kulturnog i političkog značenja za srednjovjekovni krajobraz širega područja Moslavačke gore. Samostan je napušten zbog rastuće osmanske prijetnje tijekom prvih desetljeća 16. stoljeća te je prepušten propadanju.
Hrvatski restauratorski zavod od 2009. godine provodi arheološka istraživanja i konzervatorsko-restauratorske radove na ostacima samostana Blažene Djevice Marije u Mikleuškoj. Dosadašnji radovi obuhvatili su ostatke samostanske crkve (zidove lađe i svetišta, glavni portal te in situ sačuvane ostatke arhitektonskih profilacija).
Fotoalbum
Ovogodišnjim je radovima (voditelj: Petar Sekulić, viši konzervator arheolog, Odjel za kopnenu arheologiju – sjedište Zagreb, Služba za arheološku baštinu) obuhvaćen prostor zapadno od ulaza u crkvu Blažene Djevice Marije, na kojemu se nalazilo samostansko groblje. Arheološkim istraživanjima utvrđena je tlocrtna organizacija prostora između zapadnog pročelja crkve i vanjskog obrambenog zida. Tijekom arheoloških istraživanja dokumentirani su ostaci više desetaka grobova iz razdoblja od 13. do 16. stoljeća.
U sklopu plana turističkog razvoja Regionalnog parka Moslavačka gora, 2022. godine Turistička zajednica grada Kutine počela je s realizacijom projekta poučne staze Crkveni jarak. Tim projektom ostaci samostana Blažene Djevice Marije, jednoga od najvažnijih regionalnih spomenika srednjovjekovne kulturno-povijesne baštine, postat će znatno turistički vidljiviji dio turističke ponude Regionalnog parka Moslavačka gora. (PS)