Arhitektonski sklop Banskih dvora danas zauzima gradski blok omeđen Trgom sv. Marka s istočne strane te ulicama Brezovačkog, Freudenreichovom i Matoševom sa sjeverne, južne i zapadne strane. U tom se bloku (tzv. petoj inzuli) u srednjem vijeku nalazio niz kuća okrenutih kraćom stranom uz ulicu, kapela sv. Uršule i oružana. U 17. stoljeću podignuta je i kuća grofa Petra Zrinskog, orijentirana prema Trgu sv. Marka. Tijekom 18. stoljeća ona je pregrađena i povećana u baroknu palaču Sermage, koja obuhvaća današnji jugoistočni dio sklopa, otprilike istovremeno kad je podignuta i sjeverna palača podbana Ivana Raucha. Južna je palača prenamijenjena za sjedište banske vlasti, kad je dobila naziv Banski dvori, te je nadograđena u klasicističkom stilu od 1808. do 1811. godine. Sjeverna palača Rauch pridodana joj je tek 1839. godine te su obje do danas u jedinstvenoj funkciji. Tijekom 19. i 20. stoljeća sklop je višekratno nadograđen, osobito u vrijeme banova Ivana Mažuranića, Ladislava Pejačevića i Nikole Tomašića te poslije u 20. stoljeću.
Hrvatski restauratorski zavod proveo je 2021. godine multidisciplinarna konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja na cijelom sklopu Banskih dvora, s ciljem utvrđivanja povijesnih slojeva u arheološkoj zoni, ali i građevnih struktura u elevaciji. Zaštitnim arheološkim iskapanjem (voditelj Petar Sekulić, Odjel za kopnenu arheologiju, sjedište Zagreb, Služba za arheološku baštinu) obuhvaćeno je sjeverno dvorište Banskih dvora, prostor nekadašnje palače Rauch, a rezultati su potvrdili kontinuitet naseljavanja zagrebačkoga gornjogradskog platoa od prapovijesti do danas. Brojni nalazi ostataka stambenih i gospodarskih objekata, infrastrukture te pokretnih arheoloških nalaza iz srednjovjekovnog i novovjekovnog razdoblja omogućavaju rekonstrukciju slijeda gradnje središnjega dijela tzv. pete inzule.
Fotoalbum
Konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima (voditelj dr. sc. Petar Puhmajer, Odsjek za konzervatorsku dokumentaciju nepokretne baštine, Služba za nepokretnu baštinu) utvrđena je kronologija gradnje sklopa Banskih dvora, od najranijih struktura sačuvanih u elevaciji, koje su pripadale kući Petra Zrinskog iz 17. stoljeća, preko dviju baroknih palača iz 18. stoljeća, klasicističke obnove južne palače početkom 19. stoljeća, gradnje Mažuranićeva krila prema Matoševoj ulici, kao i Tomašićeva kamenog stubišta, te svih zahvata na sklopu do danas. Cilj sondiranja zidova i stropova bio je također utvrditi postojanje zidnih oslika, obradu i obojenje zidnih ploha, štukatura, stolarije i bravarije. Vrijedni zidni oslici, uz već dobro poznate vedute, otkrivene još 2018. godine, pronađeni su i na stropu tzv. Plavog salona, gdje prikazuju florealne motive i arabeske, a mogu se datirati u 19. stoljeće. Rezultati istraživanja čine temelj za izradu projektno-tehničke dokumentacije potrebne za cjelovitu obnovu zgrade Vlade RH u sklopu plana obnove zgrada oštećenih potresom.