Krstionica kneza Višeslava jedan je od najvažnijih spomenika crkvenoga namještaja u Hrvatskoj. Krstionica je šesterostrana, isklesana iz bloka mramora, a ukrašena je tordiranim stupićima sa stiliziranim kapitelima uz bridove stranica. Sredinu prednje stranice krasi uklesani križ ispunjen hrvatskim tropletom sa zavojnicom na kraju triju krakova. Uz rub krstionice je natpis ispisan latinskim jezikom koji u prijevodu glasi: "Ovaj izvor prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina što su ih primili od svojega prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegove štićenike."
Krstionica je pronađena u Veneciji 1853. godine, a nakon Drugoga svjetskog rata svoje je mjesto našla u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Replika krstionice nalazi se u Muzeju ninskih starina, a sadreni odljev u Gliptoteci u Zagrebu.
U 2021. godini djelatnici Hrvatskoga restauratorskog zavoda počeli su s konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima i izradom dokumentacije (voditelj Marin Barišić, Odsjek za kamenu plastiku, Odjel za nepokretnu baštinu, sjedište Split, Služba za nepokretnu baštinu). S obzirom na to da je Višeslavova krstionica smještena u kontroliranim uvjetima muzejskoga atrija, utvrđeno je da je u relativno dobrom stanju, bez konstruktivnih oštećenja, no s vidljivim onečišćenjima. Krstionica je snimljena pod UV svjetlom, a obavljene su i laboratorijske analize otkrivenog pigmenta, žbuke i kamena. Sva su oštećenja dokumentirana, uzorci su analizirani i izvedene su probe čišćenja.
Istraživački radovi obavljeni 2021. godine dio su istraživanja koje će se nastaviti i 2022. godine. Cilj je prikupiti pouzdane podatke na temelju kojih će se odrediti metodologija i tijek konzervatorsko-restauratorskih radova na tom izuzetno vrijednom kulturnom dobru.