Nalazište Rokovačke zidine smješteno je sjeveroistočno od današnjega sela Rokovci, na ravničarskom području koje je sa zapadne, sjeverne i južne strane omeđeno Bosutom, a s istočne kunjevačkom šumom. Zaštitna arheološka istraživanja toga nalazišta proveli su djelatnici Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda (voditelj Andrej Janeš) od studenoga 2020. do početka veljače 2021. godine sredstvima Općine Andrijaševci.
Istraživanjima je obuhvaćena ruševina crkve te dvije sonde sjeverno i južno od sakralnog objekta, određene na mjestima na kojima su rezultati geomagnetnog snimanja uputili na potencijalne arheološke tvorevine. Ukupno je istražena površina od 464,92 m².
Najbolje očuvana građevina nalazišta Rokovačke zidine jest crkva nepoznatog titulara, pravokutne lađe i svetišta zaključenog polukružnom apsidom, orijentirana sjeverozapad - jugoistok. Sa zapadne strane je sredinom ili tijekom druge polovice 15. stoljeća dograđeno pravokutno predvorje (dvorište). Vrijeme gradnje crkve zasad nije moguće potvrditi, no u 15. stoljeću postala je dio franjevačkog samostana, koji su osnovali lokalni plemići Botoši Hropkovski.
Ukupno je, unutar crkve i objekta u sondi 1 te djelomično u prostoru zapadno od crkve i oko nje, istraženo 147 srednjovjekovnih grobnih cjelina, uglavnom datiranih od 14. do 16. stoljeća, uz izuzetak nekoliko novovjekovnih grobova datiranih u 17. i 18. stoljeće. Prevladavaju grobovi bez grobnih priloga i nalaza, ali u nekoliko grobova pronađeni su nalazi kojima je omogućeno navedeno datiranje.
Fotoalbum
U sondi 1 (smještenoj sjeverno od crkve) pronađen je kronološki najstariji nalaz - jama SJ 183, koja je keramičkim nalazima datirana u kraj 12. i prvu polovicu 13. stoljeća. Istražena jama upućuje na postojanje naselja koje je funkcioniralo tijekom razvijenoga srednjeg vijeka, a površinski nalazi, pronađeni tijekom rekognosciranja terena prethodnih godina, upućuju na rasprostiranje naselja sjeverno od crkve. Iznad navedene jame pronađen je jedan grob, što navodi na zaključak da se to područje od 13. do 15. stoljeća koristilo kao groblje. Uz grobove, pronađeni su ostaci pravokutnog objekta s kontraforima, čijom je gradnjom dio grobova uništen.
U sondi 2 (jugozapadno od crkve) nađena je duboka jama sa stijenkama od zapečene zemlje, za koju se može pretpostaviti da je korištena za izradu keramičkih proizvoda. Prema pronađenim keramičkim nalazima, ta jama se može datirati u 15. stoljeće. Zbog izostanka grobova, može se pretpostaviti da se na tom dijelu rasprostirao dio naselja tijekom 14. i 15. stoljeća.
Nakon dovršetka istraživanja Rokovačkih zidina prikupljeni su brojni novi podaci koji upućuju na važnost naselja Hrapkovo, sjedišta plemićke obitelji Botoša Hrapkovskih. Ujedno su otvorena brojna nova pitanja na koja će odgovore dati tek interdisciplinarna obrada nalaza, ali i daljnja istraživanja.