Reljef s prikazom sv. Šimuna i Elizabete jedini je prikaz sveca i hrvatsko-ugarske kraljice izrađen u kamenu. Dio je zbirke kamenih spomenika odjela Muzeja grada Zadra (Narodni muzej Zadar).
Zbog dugogodišnje izloženosti vremenskim uvjetima u dvorištu Muzeja, kamen je bio u izrazito lošem stanju i osipao se na dodir. Osim vanjskih utjecaja koji su uzrokovali velika oštećenja, na njegovo su propadanje utjecali i neadekvatni restauratorski radovi izvedeni pedesetih godina 20. stoljeća. No pregled odljeva koji se čuva u Gliptoteci HAZU-a (načinjen upravo pedesetih godina) omogućio je kvalitetnije čitanje detalja koji danas nisu vidljivi na originalu.
Fotoalbum
Hrvatski restauratorski zavod (voditelj Ivan Sikavica, Restauratorski odjel Split, Služba za odjele izvan Zagreba 2) počeo je 2017. godine s istraživačkim radovima i in situ pretkonsolidacijom. Na taj način spriječio se i najmanji gubitak kamenog nosioca pri demontaži i transportu u splitsku radionicu. Nakon što je istraživanjima potvrđen visok udio štetnih topljivih soli, provedena je desulfatizacija (natapanjem u bazenu izvedena je kemijska pretvorba štetnih topljivih soli u teško topljive). U tijeku su radovi na uklanjanju nitrata metodom natapanja u bazenu s destiliranom vodom. Nakon konačne stabilizacije strukture kamena, onečišćeni dijelovi očistit će se mehanički i laserom. Usporedno s procesom uklanjanja soli provedena su laboratorijska i arhivska istraživanja. Posebno treba izdvojiti pretraživanje zadarskih arhiva i opusa rada autora Pavla iz Sulmone, čime se (uz analiziranje tragova klesarskih alata i proporcija) došlo do zaključka da taj reljef ipak može biti jedini materijalni dokaz srednjovjekovne kapele sv. Šimuna u kojoj su pronađene svečeve relikvije, a koja je bila dio crkve sv. Marije Velike, srušene 1570. godine radi proširenja gradskih zidina.