Konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnom osliku
Grkokatolička katedrala Presvetoga Trojstva smještena je u Ulici Franje Račkoga 32 u Križevcima. Na pravilno orijentiranu, jednobrodnu crkvu križnog tlocrta nastavljaju se s južne strane zvonik i tri krila samostana koji s južnim pročeljem crkve zatvaraju pravokutni klaustar. U samostanu, u kojem je mali muzej, konzistorijalna dvorana i vrijedna biblioteka s inkunabulama, danas stoluje ordinarijat Križevačke eparhije.
Još od prve četvrtine 14. stoljeća na mjestu današnjega sklopa postojali su augustinski samostan i crkva. Samostan je tijekom 16. stoljeća porušen i napušten, a nakon završetka opasnosti od napada Osmanlija ponovo sagrađen u prvoj polovici 17. stoljeća. Novim su se samostanom i crkvom sve do 1777. godine, kad vlasnik postaje grkokatolička crkva, koristili franjevci. Tijekom 19. stoljeća crkva je više puta obnavljana, a reprezentativno klasicističko pročelje crkva i samostan dobili su 1845. godine. Harmonična historicistička cjelina umjetnosti i obrta izvedena je prema projektu Hermana Bolléa iz 1895. godine.
Donje zone zidova u unutrašnjosti katedrale u cijelosti su prekrivene oslicima s arhitektonskim i florealnim motivima, a svod karakterističnim nebeskim plavetnilom sa zvjezdicama. Na gornjim zonama zidnih ploha lađe i svetišta nalaze se prikazi iz Kristova života i života svetaca, koje su naslikali istaknuti hrvatski slikari Bela Csikos-Sessia, Ivan Tišov i Celestin Mato Medović, koji je ujedno autor likova evanđelista naslikanih na svodu križišta. Unutrašnjost resi i vrijedan pozlaćeni drveni ikonostas s mnoštvom rezbarija, djelo stolara Alberta Zorinića i rezbara Ljudevita Lowija. Ikonostas je trebao biti izložen na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine, ali je dovršen nekoliko godina poslije. Na njemu se nalazi više od trideset slika raznih formata, koje u duhu zapadnoga slikarstva prikazuju likove svetaca i anđela te prizore iz Kristova života, a djela su već spomenutih autora te slikara Ferde Kovačevića. Valja spomenuti i slike Ivana Bauera, koje se nalaze na oltarima u predvorju crkve, kamene rezbarije i bravariju (ograde, svijećnjake i lustere) majstora Đure Hammela, kao i impresivni središnji luster koji su oslikali Ivan Bauer i njegova supruga Marija.
Konzervatorsko-restauratorske radove na zidnim oslicima Hrvatski restauratorski zavod počeo je 2011. godine. Oslici u unutrašnjosti katedrale, ukupne površine oko 200 m2, izvedeni su u tehnici vrste tempere, koja je zbog neuobičajene pripreme brzo degradirala, pa su dijelovi oslika i prije popravljani. Figuralni su se prikazi zbog viška veziva u početnoj recepturi ljuštili, a ornamentacija je zbog manjka veziva pulverizirala. Oštećenja je prouzročilo i djelovanje kapilarne i oborinske vlage koja je prodirala na više mjesta. Zbog opasnosti od gubitka dijelova slikanih scena, u prvoj godini radova obavljeno je preventivno konzerviranje svih figuralnih prikaza.
Od 2012. do 2020. godine u zaokruženim fazama dovršavani su cjeloviti konzervatorsko-restauratorski radovi na prikazima Kalvarija, Isus na Maslinskoj gori, Skidanje s križa i Posljednja večera Bele Csikosa-Sessije, potom scenama Ćiril i Metod, Abrahamova žrtva, Abelova smrt, Propovijed na gori i Ulazak u Jeruzalem Ivana Tišova te Četiri evanđelista Celestina Mate Medovića. Usporedno s radovima na figuralnim prikazima izvedeno je i konzerviranje oslika s florealnim motivima.
Konzervatorsko-restauratorski radovi (financirani sredstvima Križevačke eparhije i Ministarstva kulture i medija RH) bili su izuzetno složeni zbog vrste zatečenih oštećenja oslika, tehnike u kojoj su izvedeni i zbog važnosti njihovih autora te nužnosti očuvanja karaktera cjeline u kojoj se nalaze. Višegodišnji program tih radova dovršen je 2020. godine.